ZAGREB Nitko od premijera i predsjednika u posljednjih osam godina nije tražio od obavještajnih institucija da obave ikakve dodatne izvide po pitanju istraga za ratne zločine nad hrvatskim državljanima u Bosni i Hercegovini.

Obavještajna zajednica stoga je posljednjih dana donekle iznenađena reakcijama političara koji pokušavaju insinuirati baš njihovu odgovornost za posljednje događaje u Orašju, koji su eskalirali uhićenjem deset bivših pripadnika HVO-a. No, kako u posljednje dvije godine političke institucije često imaju okapanja s obavještajnim službama, može se kazati kako se radi samo o nastavku pritiska na tajne službe, koje su na ledu od trenutka kad su prestale biti produžena ruka same politike.

Inače, hrvatske obavještajne službe već odavno su izvijestile sve nadležne institucije o postojanju više ovakvih istraga, što se prije svega odnosi na premijere i predsjednike. Kako o istragama o događajima u Orašju, tako i onim puno problematičnijim o operaciji Južni potez, na zapadu BiH 1995. godine. Dapače, istaknuto je i tko su zapovjednici čiju ulogu BiH tužiteljstvo propituje. Tako je javna tajna da se za Orašje ispituju djelovanja generala Vlade Štefaneka i Petra Stipetića, koji su u to vrijeme bili na vrhu hijerarhije HV-a na području Slavonskog Broda. Sam je Štefanek ovaj vikend javno kazao da zna kako se protiv njega sprema optužnica.

Još je problematičnija, zbog ljudi koji se spominju, istraga oko operacije Južni potez. Naime, tu BiH tužiteljstvo istražuje zapovjedne uloge Ante Gotovine, Damira Krstičevića i Ante Kotromanovića. Dakle, najpoznatijeg ratnog zapovjednika, te aktualnog i nekadašnjeg ministra obrane. Ono što je bizarno u političkoj reakciji oko tajnih službi i neznanja je podatak da su o svim ovim istragama u nekoliko navrata posljednjih pisali i mediji, kako BiH, tako i hrvatski. Stoga je krajnje nategnuto objašnjenje da se nije znalo za istrage.

Dodatni razlog čuđenju u obavještajnoj zajednici je i činjenica da je susjednoj državi podatke o hijerarhiji u operacijama, kao i pojedina sama izvješća, dala Hrvatska, odnosno Državno odvjetništvo. Kako je i moralo, sukladno zakonima i međunarodnim ugovorima. Skrivanje traženih dokumenata čak bi bilo kazneno djelo.

Zbog svega toga, zaključak je obavještajne zajednice da su ponovno upali u političke obračune. Analitički zaključak je da su institucije u BiH politički inspirirano u procesuiranje krenule baš sad, dok je onda hrvatska politička scena svoj dio političke odgovornosti pokušala sprati sa sebe. Najgore je što indicije govore kako bi u slučaju eskalacije političke napetosti BiH strana mogla reagirati i podizanjem optužnica za operaciju Južni potez, što bi bilo dodatno dolijevanje ulja na vatru.