ZAGREB – Visina poreza na nekretnine kojeg će građani od 1. siječnja 2018. godine plaćati umjesto komunalne naknade ovisit će, uz kvadraturu, zonu i namjenu, o još dva kriterija – starosti i stanju nekretnine. Stanje nekretnine  ima će tri različita koeficijenta, za nekretninu koja je oštećena ili je u stanju izvedbe (roh bau), pa nije u funkciji, nekretninu koja je u funkciji ili nekretninu koja ima dodatni sadržaj, poput bazena, saune, igrališta…

Ona s dodatnim sadržajem  značit će i veći porez na nekretnine. Slično je i s koeficijentom koji će se formirati na osnovu dobi nekretnina pa će one biti podijeljene u pet različitih razdoblja, do 1940. godine, od 1941. do 1970. godine, 1971. do 1987. godine, od 1988. do 2005. godine, te  nekretnine izgrađene nakon 2006. godine.

Brojne izmjene

Predlaže se to Zakonom o lokalnim porezima, u kojem je država odredila da koeficijent za najstariju skupinu bude 0,8, a za nekretnine izgrađene nakon 2006. godine 1,2. Kako će vrijednost pojedinih bodova i koeficijenata određivati lokalne vlasti nemoguće je već sada sa sigurnošću izračunati kakvi će biti iznosi poreza na nekretnine u podnosu na komunalnu naknadu.

No, u prijedlogu zakona objavljenom na mrežnim stranicama Porezna je uprava napravila procjenu za stan u Opatiji  od sto kvadrata, ne navodeći koji je koeficijent za zone uzimala u obzir. Tako bi se primjerice za stan od sto kvadrata, a izgrađen je do 1940. godine, umjesto komunalne naknade od 1.044 kune godišnje, plaćao porez  od 853,20 kuna. No, ako taj stan ima dodatni sadržaj porez bi bio nešto veći od tisuću kuna.

Za isti stan izgrađen do 1985. godine, bez dodatnog sadržaja, porez je niži od komunalne naknada, ali se za tu godinu izjednačava, dok je za sve kasnije izgrađene nekretnine veći. Tako bi se za stan izgrađen 2004. godine plaćao porez sto kuna veći od komunalne naknade, a za onaj koji je izgrađen 2008. godine značio bi i 200 kuna veću poreznu obvezu.

No, ukoliko taj stan ima dodatni sadržaj plaćao bi se 460 kuna veći porez nego što je dosad bila komunalna naknada. Način je to na koji se država planira približiti plaćanju poreza na nekretnine prema vrijednosti.

Iako se u obrazloženju zakona tvrdi da će za većinu nekretnina porez ostati i na razini komunalne naknade, procjenjuje se da će lokalne vlasti na kraju ipak imati 20 posto veći prihod, odnosno da će od građana ubrati 450 milijuna kuna više.

Promjene se događaju i u porezu na promet nekretninama, pa nestaje oslobođenje od plaćanja tog poreza kod kupnje prve nekretnine u starijim zgradama, odnosno onima koje su već imale stanare, ali se stopa smanjuje sa pet na četiri posto. Na ukupan prihod ta bi promjena mogla biti gotovo neutralna s tim da će država onima koji kupuju prvu nekretninu, a gube olakšicu, naplatiti 115 milijuna kuna, a građani koji kupuju drugu, treću ili petu nekretninu će zbog smanjenja stope platiti oko 126 milijuna kuna manje poreza.

Uz smanjenje stope poreza na promet nekretninama smanjuje se i stopa poreza na nasljedstvo sa pet na četiri posto, no i dalje će se naplaćivati na imovinu čija je vrijednost iznad 50 tisuća kuna.

Što se tiče poreza na promet nekretninama njega će država u cijelosti prepustiti  lokalnoj vlasti pa procjenjuje da bi na taj način lokalne vlasti mogle dobiti oko 170 milijuna kuna više.

Minus i plus

U Ministarstvu financija su uvjereni da će sve te promjene, uz dotacije iz proračuna,  nadoknaditi gubitak kojeg će lokalne vlasti imati na porezu na dohodak, a procijenili su da će  se prihodi od tog poreza, najavljenim promjenama, smanjiti za oko 1,5 milijardu kuna, što najvećim dijelom otpada na lokalne vlasti, a tek manji dio na državu.

Država će izgubiti  i izmjenama u sustavu PDV-a i to u prvoj godini 250 milijuna kuna, a kad u 2018. godini  na snagu stupe dodatne izmjene koje znače smanjenje opće stope na 24 posto gubitak u proračunu će biti 1,8 milijardi kuna.

Za oko 373 milijuna kuna smanjit će se i prihodi od poreza na dobit zbog smanjenja stopa, ali u obrazloženju zakona stoji da će se negativni utjecaji smanjiti u sljedećim godinama zbog poboljšanja investicijske klime i gospodarskog rasta. Hoće li to biti dosta da se nadoknade gubici koje će država imati zbog promjena u porezu na dobit i porezu  na dohodak koji su ukupno veći od tri milijarde kuna, pokazat će vrijeme, ako porezna reforma na kraju uopće dobije zeleno svijetlo Sabora.