Najvažnija posljedica parlamentarnih izbora 2003. godine bila je, naravno, poraz SDP-a na čelu s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom i dolazak na vlast HDZ-a kojeg je predvidjela tadašnja nova politička zvijezda Ivo Sanader. Medutim, ispod te glavne vijesti, ovi su izbori u hrvatski politički prostor uveli još jednu novinu – umirovljenike kao novu, dotad nepostojeću, političku snagu.

Naime, potpuno neočekivano tom su prilikom, na opće iznenađenje, u Sabor izabrana trojica kandidata Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) – Silvano Hrelja, Dragutin Pukleš i Josip Sudec. Ovaj je poduhvat bio tim veći jer je stranka na te izbore izašla samostalno, a ne kao dio neke veće koalicije koja bi ih doteglila do saborskih klupa.

Stalna samo mijena

Bio je to znak strankama da umirovljenička priča ide jako dobro kod birača pa su stranke koje se njima bave, ili se pretvaraju da to rade, počele nicati kao gljive poslije kiše. Često je bio slučaj da su veće političke opcije same osnivale umirovljeničke stranke kako bi ih imale na svojoj koalicijskoj listi za lokalne i državne izbore.

Usprkos svemu tome HSU je i dalje ostajao najjača politička opcija koja zastupa populaciju starije životne dobi. Međutim, nakon lošeg rezultata na sljedećim parlamentarnim izborima 2007. godine stranka je bila prisiljena da na sljedeće izlaske pred birače ide u sklopu koalicija predvođenih SDP-om. Taktika je bila jednostavna – ako SDP pobijedi super, a ako ne onda se vijećnici i zastupnici HSU-a dogovaraju s pobjednicima. Nekoliko puta je HSU koalicijom sa SDP-om ulazio u zagrebačku Gradsku skupštinu da bi onda dan nakon izbora njegovi članovi ulazili u poglavarstvo koje je vodio Milan Bandić. Slično se dogodilo i nakon parlamentarnih izbora 2016. kada je zastupnik HSU-a Kažimir Varda, izabran na listi koju je vodio Zoran Milanović, bio među prvima koji su pretrčali u HDZ-ovu većinu.

U posljednjih 17 godina HSU je prolazio kroz brojne mijene, u praksi je ponajviše koalirao sa SDP-om i lijevo centrističkim koalicijama koje je za razne izbore okupljala ova stranka. Zadnjih 12 godina na čelu HSU-a bio je Hrelja, koji je ovih dana u pismu članovima stranke najavio da se na izbornom saboru stranke predviđenom za kraj ove godine više neće kandidirati za predsjednika. Kao razlog za ovakav potez Hrelja je, među ostalim, naveo i činjenicu da se dio vodstva stranke povezao s drugim umirovljeničkim strankama i udrugama, te da mimo HSU-a dogovara neke stvari s Vladom. Kao udruge s kojima mimo vodstva stranke surađuje dio vodećih članova, Hrelja je u više svojih intervjua naveo Maticu umirovljenika Hrvatske koju vodi nekadašnja članica HSU-a i članica poglavarstva Grada Zagreba Višnja Fortuna te Sindikat umirovljenika Hrvatske na čijem je čelu Jasna A. Petrović.

Svačiji »penzići«

Još je zanimljivija situacija kada su u pitanju druge umirovljeničke političke stranke. Od njih svakako najzanimljivija je Stranka umirovljenika na čijem je čelu Lazar Grujić. Ova je stranka surađivala praktički sa svim političkim opcijama u Hrvatskoj od ljevice do desnice. Grujić i SUH bili su tako svojevremeno jako bliski zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Grujić je krajem 2018. godine na jednom portalu objavio autorski tekst pod nazivom »Protiv Milana Bandića slučajni su političari i pikzibneri«, te tom prilikom detaljno objasnio zašto je zagrebački gradonačelnik tako uspješan da može godinama biti na čelu Grada.

Stranka umirovljenika surađivala je i s HDZ-om kada je na čelu ove stranke bila Jadranka Kosor. Stranka umirovljenika pokušala je sudjelovati 2011. godine u projektu stvaranja nekakvog trećeg bloka koji je tada pokušao stvoriti nekadašnji ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana Ljubo Jurčić. Na izbore za Europski parlament 2019. Stranka umirovljenika išla je u koaliciji sa SDP-om, a Grujić je javno izjavljivao da je on »Berin penzić«. Međutim, potom je uslijedio još jedan obrat jer je Stranka umirovljenika na posljednje parlamentarne izbore održane početkom srpnja ove godine izašla u koaliciji koju je oko sebe okupio Domovinski pokret Miroslava Škore.

Treća značajna stranka na umirovljeničkoj političkoj sceni je Blok umirovljenici zajedno (BUZ) koji vodi nekadašnji član HSS-a Milivoj Špika. Ova je stranka osnovana u studenom. 2010. godine. Špika je BUZ uveo u ogromnu koaliciju koju je ujesen 2015. godine okupio tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a samog sebe u Sabor.

Špika je snažno podržavao namjeru Karamarka da u ljeto 2016. presloži vladajuću većinu pa je čak kao govornik bio nastupio na izbornom Saboru HDZ-a gdje je dao snažnu i originalnu podršku tadašnjem predsjedniku. »Uz Tomislava Karamarka imate vodstvo, bit ću malo vulgaran, s mudima. Koji će znati udarit šakom u stol i znati povesti hrvatski narod u bolje sutra«, rekao je Špika i dobio veliki pljesak prisutnih članica i članova HDZ-a koji su samo koji mjesec kasnije za predsjednika HDZ-a izabrali Andreja Plenkovića.

Stranke u hibernaciji

Osim ovih triju najvažnijih umirovljeničkih stranaka na političkoj ih sceni postoji još barem desetak, ali one ipak nisu došle do šire javnosti jer su više u hibernaciji nego što su aktivne.

Dakle, postoji i stranka Akcija umirovljenici zajedno (AUZ) osnivana 2012. čije je sjedište u Karlovačkoj županiji, a vodi je Davor Križanić. Tu je još i stanka Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske (ABUH), koja je osnovana 2015. u Osječko-baranjskoj županiji, a vodi je Željko Popović. U njihovom programu piše da se zauzimaju za zaštitu časti, ponosa, dostojanstva i ugleda hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Shodno tome na parlamentarnim su izborima krajem 2015., kao i Blok umirovljenici zajedno, podržali Domoljubne koaliciju koju je vodio HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom.

U Osijeku je bila osnovana i stranka pod nazivom Aktivni nezavisni umirovljenici (ANU), koja u svom programu ima želju za ujedinjavanjem svih umirovljeničkih političkih opcija. Svoju je umirovljeničku opciju osnovao i Sisak. Ona se zove Demokratska stranka umirovljenika – DSU i vodi je Milivoj Tičarić. Svoju umirovljeničku stranku ima i Istra. Ona se zove Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano dei Pensionati (ISU – PIP). Naravno, ni Split nije mogao biti izvan ove priče pa je tako i tamo osnovana jedna umirovljenička stranka. Ona se zove, naravno, Splitska stranka umirovljenika (SSU), a osnovana je 2008. godine, s namjerom da poboljša životne uvjete građana treće životne dobi.

Stranke koje ne djeluju na nacionalnoj već isključivo na lokalnoj razini su i Stranka hrvatskih umirovljenika – Umirovljenici osnovana 2015. u Zagrebu, zatim Stranka umirovljenika Hrvatske, zatim Umirovljenici Slavonije i Baranje (USIB), a tu je još i Umirovljenička demokratska unija (UDU).