ZAGREB – Kako se približava ljeto, hrvatska poduzeća su krenula u potragu za novim radnicima, kojih ima sve manje. Mnoge poslodavce to dovodi u očaj, jer poduzeća bez ljudi ne mogu ostvariti svoje poslovne planove. Zbog masovnog iseljavanja, naime, Hrvatska je postala globalni rekorder po relativnom manjku radne snage.

Nema zemlje u Europi i svijetu u kojoj poslodavci tako vape za novim radnicima kao u Hrvatskoj, potvrdilo je najnovije istraživanje globalne konzultantske kuće Manpower, provedeno u 44 države. U našoj zemlji obuhvatilo je 620 reprezentativnih tvrtki te pokazalo da hrvatska poduzeća – zbog povećanih potreba – u drugom tromjesečju traže 34 posto novih radnika više nego u prvom tromjesečju ove godine.

Najveća nestašica je na sjevernom Jadranu, u poduzećima Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Ona planiraju zaposliti 49 posto više radnika u odnosu na broj novozaposlenih u prvom kvartalu, ponajprije zbog glavne turističke sezone.

– Poduzećima će biti izazov ispuniti te planove – upozorio je Goran Šimunović, menadžer privremenog zapošljavanja u Manpoweru. Veliku potrebu za radnicima iskazuju ne samo tvrtke u turizmu, nego i ostali gospodarski sektori, sve hrvatske regije i svi poslodavci, neovisno o tome jesu li mali ili veliki. Najviše se traže konobari, sobarice, pomoćno osoblje u kuhinji, zidari, tehničari, električari, tesari i slična zanimanja – rekao nam je Šimunović.

Manjak sve dublji

Da ne bude zabune – kada poduzeća kažu da planiraju zaposliti 34 posto više radnika u drugom kvartalu, to nije porast u odnosu na ukupan broj zaposlenih u poduzeću, nego porast u odnosu na broj novih radnika koje su primila u prethodnom kvartalu. To znači da firma koja je u prvom kvartalu primila 100 radnika želi u drugom kvartalu zaposliti njih 134, objašnjava Šimunović.

Ta rekordno visoka potražnja za novim radnicima ne znači da Hrvatskoj predstoji neki novi turistički, građevinski ili ukupni gospodarski zamah. Naprotiv, Šimunović upozorava da se u tom postotku kriju i radna mjesta koja su proteklih godina ostala prazna, a poslodavci ih ne mogu popuniti. Prema procjenama Manpowera, hrvatskom gospodarstvu trenutačno nedostaje više od 100 tisuća radnika, a svake godine manjak je sve dublji.

Očito, podaci Manpowera potvrđuju da je iseljavanje iz Hrvatske sve dramatičnije i da domaće gospodarstvo poprima obilježja sezonskoga, s obzirom na jačanje uloge turizma. Međutim, Šimunović ne želi dubinski ulaziti u razloge sve većeg manjka radnika, ni u procjene kolike su šanse poduzeća da manjak nadoknade.

Ipak, Nebojša Biškup, direktor Manpowera u Hrvatskoj, prije godinu dana je upozorio da naša država neće lako nadoknaditi nedostajuću radnu snagu. Prema njegovim riječima, taj će manjak postati uteg na nogama hrvatskoga gospodarstva, ako vlasti ne promijene politiku.

– Hrvatska neće moći poslodavcima osigurati potrebne radnike, a bez njih neće moći ostvariti ni željenu stopu gospodarskog rasta u drugom tromjesečju. Zbog toga bi mogla izgubiti i investitore – poručio je Biškup na prošlogodišnjem predstavljanju istraživanja Manpowera. Od prošlog ožujka do danas, očito, ništa se bitno nije promijenilo, osim što se manjak ljudi pogoršao. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj nedavno je prvi put javno upozorila kako manjak radnika postaje sve veća prepreka za investicije u našu zemlju.

Vladine mjere

Više od 100 tisuća radnika ne može se lako nadoknaditi, jer je Hrvatska tijekom krize izgubila oko 200 tisuća radnih mjesta, a istodobno je od 300 do 400 tisuća ljudi otišlo u inozemstvo. U Zavodu za zapošljavanje ostalo je samo 150 tisuća ljudi. Dvije trećine njih trajno su nezapošljivi, a ostatak nezaposlenih raspršen je po Hrvatskoj i poslodavcima često nije na raspolaganju.

Manjak se ne može pokriti ni uvoznim radnicima, koji su dosad dolazili uglavnom iz Bosne i Hercegovine. Oni također izbjegavaju Hrvatsku, jer se sve lakše zapošljavaju u razvijenim državama EU-a, gdje su plaće puno veće. U Njemačkoj, prema službenim podacima, trenutačno ima 1,2 milijuna nepopunjenih radnih mjesta. Vlada je lani omogućila uvoz 30 tisuća radnika, a ove je godine 62 tisuće. Međutim, poslodavci se žale da ni to nije dovoljno, tvrdeći da zbog nestašice radne snage moraju otkazivati neke poslovne ugovore.

Kao odgovor na nevolje, Vlada je pokrenula kampanju »Zaposli se u Hrvatskoj«, želeći prekvalificirati nezaposlene ljude i olakšati samozapošljavanje mladih, uz pomoć novca iz europskih fondova.

– Ove ćemo godine u zapošljavanje uložiti dvije milijarde kuna. Od toga, milijardu i pol odnosi se na mjere aktivne politike zapošljavanja, a pola milijarde kuna na specijalizirane programe zapošljavanja žena, mladih i osoba s invaliditetom – rekao je ovih dana Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava. Nema sumnje da Vladine mjere malo pomažu, ali Manpowerovo istraživanje potvrđuje kako one ni izdaleka nisu dovoljne za zaustavljanje alarmantnog pada radnika u Hrvatskoj.