RIJEKA – Tko želi prijaviti nastavnika, ubuduće će morati ostaviti ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, jer se anonimne prijave nastavnika više neće uvažavati.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o prosvjetnoj inspekciji, koji se do kraja godine nalazi na javnoj raspravi, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je odlučilo stati na kraj dugogodišnjoj praksi prijavljivanja nastavnika bez pokrića i na taj način udovoljiti zahtjevima samih nastavnika. Naime, u posljednjih pet godina zabilježeno je 11.367 prijava, od kojih je 23,15 posto bilo anonimno, a namjera je ovim izmjenama spriječiti zlouporabu instrumenta prijave prosvjetnoj inspekciji. Tako se izmjenama precizira da se podneskom smatra ona predstavka koja sadrži podatke o prijavitelju: ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, odnosno za pravnu osobu naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe.

Time se želi naglasiti potreba da se podnositelj prema Prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz zakona. Također, jasnom će se samostalnom odredbom utvrditi rok u kojem je inspekcija dužna odgovoriti na podnesak, stoji u obrazloženju dugo iščekivanih promjena Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Inspekcija će od dana prijave imati trideset dana da obavijesti prijavitelja je li postupak pokrenut ili ne, a ako ne, prijavitelj ima osam dana za žalbu.

Nastavnici izigrani

Nastavnici neće saznati identitet prijavitelja, jer su ga inspektori dužni čuvati kao tajnu. No podnositelj im to može dopustiti radi zaštite svojih prava i pravnih interesa.

Međutim, iz Sindikata hrvatskih učitelja poručuju kako se zakonskim prijedlogom koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo u javnu raspravu ne ukidaju anonimne prijave, već uvodi nepoznat prijavitelj. Smatraju da su nastavnici time izigrani.

– Iako je resorno ministarstvo formalno odlučilo uvažiti mišljenje velikog dijela struke i »ukinuti« anonimne prijave prosvjetnoj inspekciji, smatramo da ovim prijedlogom zakona to nije učinjeno, navode Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja i Nijaz Karić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Sporno im je što prema prijedlogu koji je Ministarstvo pustilo u javnu raspravu nastavnici i dalje neće znati tko ih je prijavio. Ono što se mijenja jest da će prosvjetna inspekcija razmatrati samo one prijave na kojima budu navedeni podaci podnositelja. Upozoravaju i na činjenicu da sukladno novom prijedlogu, inspekcija ipak može pokrenuti prijavu i kad pošiljatelj nije poznat. Jer, kako tumače, ne postoji odredba budućeg zakona koja bi to izričito zabranila. Navode i da nije novost to da podnositelji nisu stranke u postupku jer nisu niti bili, već to da se podnesak sada mora razmotriti kada je riječ o poznatom podnositelju iz čega indirektno proizlazi da se postupak također može pokrenuti po službenoj dužnosti i kada je riječ nepoznatom podnositelju jer nema odredbe koja to izričito zabranjuje. Tako iz prijedloga Zakona proizlazi samo to da se eventualna prijava nepoznatog podnositelja neće smatrati podneskom i da prema njoj prosvjetna inspekcija nije dužna postupiti, no ne i da se prema njoj nužno neće postupati.

Dobar korak

– Da se doista htjelo ukinuti anonimne prijave, trebalo je samo navesti da se podnesak koji nema podatke sadržane u članku 1. stavku 2. neće uzeti razmatranje, a ne da je prosvjetna inspekcija dužna uzeti u razmatranje podnesak koji sadrži podatke o podnositelju. Dakle, na velika se vrata najavljuje ukidanje anonimnih prijava, osim, naravno, ako je riječ nepoznatom podnositelju temeljem čijeg se zahtjeva postupak očito može pokrenuti po službenoj dužnosti, a što je uostalom u praksi bilo moguće i do sada. Također, a s obzirom na sve ranije navedeno, otvara se i velika mogućnost zlouporabe jer anonimne prijave nisu u potpunosti ukinute pa se i taj postupak može pokrenuti po službenoj dužnosti temeljem prijave »nepoznatog podnositelja« a da nije poznato pod kojim uvjetima i koja prava u tom slučaju ima osoba protiv koje se nadzor provodi. Zaključno, ovim izmjenama, namjerno ili slučajno, nisu riješena glavna pitanja koja je trebalo riješiti, a također ni problemi o kojima smo raspravljali na radnoj skupini, tvrde sindikalisti.

Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, ipak se razilazi u mišljenju sa svojim kolegama, jer kaže da ako se izmjene Zakona sagledaju u odnosu na postojeće stanje, napredak je ipak vidljiv.

– Nije mala stvar što više nema automatizma, odnosno obveze inspektora da reagira na anonimnu dojavu. Zakonske se izmjene temelje na povjerenju u rad samih inspektora, jer oni su ti koji čuvaju identitet prijavitelja. To je važno, jer ne prijavljuju samo roditelji nastavnike, već sve češće nastavnici prijavljuju ravnatelje ili pak druge nastavnike. Ovo je korak u pravom smjeru, a oko konačne bih ocjene bio oprezan, jer smatram da treba pričekati objavu Zakona i nakon toga njegovu implementaciju, zaključuje Stipić.