Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona kojim se rješava status zaštićenih najmoprimaca, a bivšim vlasnicima stanova omogućuje obeštećenje kroz pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine. Ovim prijedlogom zakona, kaže predlagatelj zakona potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić, ispravlja se povijesna nepravda prema građanima kojima je komunistička vlast 1945. godine nasilno oduzela imovinu.

Ovime su, naveo je Bačić, ispunili i odredbe koje proizlaze iz presude Europskog suda za ljudska prava kojom se utvrđuje pravo vlasništva vlasnicima tih stanova, ali i odredbe iz odluke Ustavnog suda kojom je utvrđeno da država mora preuzeti najveći teret rješavanja ovog pitanja i otkloniti preveliki teret iz prijašnjeg zakona koji je pao na leđa zaštićenih najmoprimaca.

Svi zadovoljni

– Naš je stav da smo iznašli balans koji će predstavljati zadovoljavanje interesa i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca i da je država doista ovim zakonskim rješenjem na sebe preuzela najveći teret rješavanja ovog problema – financijski, gospodarski, pravnički, navodi Bačić.

Prijedlogom zakona zadovoljni su i bivši vlasnici oduzetih stanova okupljeni u Udrugu Vlasništvo i posjed iz koje navode da su prijedlozi vlasničkih udruga »u velikoj mjeri usvojeni«.

– Naša glavna i najveća zamjerka je izostanak rokova, odnosno krajnjeg provedbenog roka kada bi i zakonski svi slučajevi evidentirani u registru morali biti okončani. Vlasnici ovim zakonom nemaju rok kada će stupiti u posjed svojih nekretnina pa je nemoguće bilo što planirati ili donositi neke životne odluke. Stoga ćemo u procesu javne rasprave te kasnije saborske rasprave inzistirati na tome da se propiše krajnji rok okončanja predmeta u postupku kako bi ovaj zakon imao smisao, napominje tajnik Udruge Vlasništvo i posjed Josip Hrastić.

Vlada, naime, predlaže mogućnost obeštećenja vlasnicima i to na način da bi im se od 1. siječnja 2025. do konačnog rješavanja statusa stana isplaćivala tržišna najamnina, a također bi im se isplatila i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Udruga Vlasništvo i posjed također upozorava na nejednaki tretman vlasnika u prijedlogu zakona. Podsjećaju da su svi koji su u sudskom sporu sa stanarima izuzeti od primjene zakona. Ispostavilo se da je takvih slučajeva puno više od onog što smo mislili, pa da ne bi došlo do diskriminacije, odnosno ustavne nejednakosti vlasnika potrebno je pronaći rješenje kako zakon primijeniti na vlasnike koji vode sudski spor, pojašnjava Hrastić.

Tvrdi da u ovakvim slučajevima ne postoji niti je ikad postojao problem zaštićenih najmoprimaca, nego isključivo problem vlasnika što je potvrdio i Europski sud za ljudska prava čitavim nizom presuda u kojima je utvrđeno da su povrijeđena ljudska prava vlasnika, a ne najmoprimaca.

Gradnja stanova

– Oni će dobiti zamjenske stanove, mogu biti i isplaćeni u novcu, država će im platiti preseljenje, plaćat će im polovicu tržišne najamnine, prodat će im stanove po etalonskoj cijeni građenja, mogu i dalje stanovati u državnim stanovima po cijeni od 2 eura po kvadratu, imaju prednost smještaja u domove za stare i nemoćne itd., nabrajaju u udruzi Vlasništvo i posjed.

Procjenjuju da je u Hrvatskoj ostalo ne više od tisuću stanova u, kako kažu, režimu prisilnog najma, najviše u Zagrebu i Splitu. Možda se radi i o manjoj brojci, ali to će pokazati registar koji se mora ustrojiti iduće godine. Vlada, pak, procjenuje da je riječ 1400 stanova, a primjenom ovog zakona isplatit će se oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će Vlada dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima. Provedba ovog zakona stajala bi oko 107 milijuna eura.

Ako to žele, vlasnici se mogu nagoditi sa zaštićenim najmoprimcem o visini najma. Također vlasnici će, žele li, svoj stan moći zamijeniti za neki drugi stan u vlasništvu države ili ga država od njih može otkupiti po tržišnoj cijeni te ga kasnije prepustiti zaštićenim najmoprimcima.

Otkup stanova u kojima žive

Zaštićeni najmoprimci tako bi prvi put, po povoljnim uvjetima mogli steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan. Najmoprimci će imati mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, ali i mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja po cijeni od dva eura po kvadratnom metru u državnom stanu. Također, ranjivim skupinama bit će plaćeni troškovi selidbe.

Vlasnici stanova se nadaju da ovaj zakon neće biti samo predstava za Vijeće Europe kao što je, tvrde, bio zakon iz 2018., a također se pribojavaju da zbog izborne godine zakon možda još dugo neće doći na dnevni red saborske sjednice.