ZAGREB – Kad se za vrijeme SDP-ove Vlade mijenjao zakon o lokalnim izborima, čime je zamjeniku omogućeno da do redovitih izbora obnaša mandat župana, načelnika ili gradonačelnika, ako je netko od tih čelnika odstupio na polovini mandata, oporba mu je prikvačila naziv lex Komadina, kad je na inzistiranje Mosta HDZ-ova Vlada ponovo mijenjala isti zakon nazvan je lex Vlahušić, po dubrovačkom gradonačelniku Andri Vlahušiću, kojem su te izmjene nakon dva mandata onemogućile kandidaturu, sada su pak novom prijedlogu izmjena istog zakona oporbeni zastupnici u Saboru »zalijepili« naziv lex Vanđelić. Na to ih je motivirao prijedlog Ministarstva uprave i pravosuđa da olakša kandidiranje za načelnike, gradonačelnike i župane, odnosno da ukine obvezu da kandidati šest mjeseci prije stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora imaju prebivalište u jedinici lokalne samouprave za čijeg se čelnika kandidiraju. Oporbeni zastupnici aludirali su na to da Vlada tim izmjenama želi omogućiti da Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba bude HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, što ne bi mogao učiniti prema trenutačno važećim pravilima. Međutim, Vanđelić nam je jučer rekao da o tim izmjenama ne zna ništa, niti se ima namjeru kandidirati za dužnost gradonačelnika Zagreba.

Vanđelić nije kandidat

– Neću se kandidirati za gradonačelnika Zagreba, rekao je u izjavi za naš list Vanđelić, pa se čini da su pojedini saborski zastupnici požurili s novim alternativnim imenom zakona o lokalnim izborima.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, također je negirao da te pomalo iznenađujuće izmjene imaju veze s time da HDZ želi kandidirati Vanđelića za gradonačelnika Zagreba, ističući da HDZ nije donio odluku o kandidatu.

– Damir Vanđelić je u javnosti prezentiran kao neka spekulacija. Hoće li on biti ili neće, to će odlučiti zagrebački Gradski odbor HDZ-a kada za to dođe vrijeme, rekao je Malenica. Pojasnio je da u te izmjene ide kako bi se izjednačili uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima i da će sada čelnici jedinica lokalne samouprave, kao i kandidati za člana predstavničkog tijela morati imati prebivalište u jedinici lokalne samouprave na dan stupanja odluke o raspisivanju lokalnih izbora.

Paket od tri zakona, o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, o lokalnim izborima i zakon o Gradu Zagrebu, kako je i ranije najavljivano donosi smanjenje broja dužnosnika na lokalnoj razini. Tako će se ubuduće uz župana dva zamjenika birati samo u županijama koje imaju više od 250 tisuća stanovnika. To znači da će se, prema posljednjem popisu stanovništva, dva zamjenika birati u Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu. U svim ostalim županijama birat će se tek jedan zamjenik. Dva zamjenika birat će se i u gradovima koji imaju više od sto tisuća stanovnika što uključuje i Rijeku. Gradovi koji imaju između 35 i sto tisuća stanovnika ili su sjedišta županija imat će jednog zamjenika. Gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35 tisuća stanovnika i nisu sjedišta županija, birat će se bez zamjenika, kao i načelnici općina. To znači da u PGŽ-u nijedan grad ili općina, osim Rijeke, više neće uz gradonačelnika ili načelnika birati i zamjenika.

Precizirana naknada

Tako će, izračunali su u Ministarstvu pravosuđa i uprave na sljedećim izborima biti izabrano samo 53 zamjenika gradonačelnika i župana, od čega 24 zamjenika župana. Hrvatska trenutačno ima 671 izabranog zamjenika i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana, pa će nakon sljedećih izbora biti čak 618 izabranih zamjenika manje. Zamjenici koje imaju manjine neće se ukidati. Trenutačno je na dužnosti zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili pripadnika hrvatskoga naroda tamo gdje nacionalne manjine čine većinu.
Kad se u računicu uključe i načelnici gradonačelnici i župani, dosad ih se na lokalnim izborima izravno biralo, napomenuo je jučer ministar Malenica, 1.321, a ubuduće će ih se birati 703. Za oko deset posto trebao bi se smanjiti i broj vijećnika i članova županijskih skupština. Prema važećem zakonu na lokalnim izborima bira se 8.254 članova predstavničkih tijela, a taj broj uvećava se za broj članova iz reda pripadnika nacionalnih manjina u slučaju ako njihova zastupljenost nije osigurana u izabranim članovima. Novim prijedlogom bi se broj vijećnika u Zagrebačkoj skupštini s 51 smanjio na 47, dok bi se u županijama biralo od 27 do 41 vijećnika, ovisno o broju stanovnika. U PGŽ-u će se, umjesto sadašnjih 45, birati 41 član Županijske skupštine s time da se na taj broj dodaju i predstavnici nacionalnih manjina.
U gradovima i općinama birat će se od sedam do 47 vijećnika, ovisno o broju stanovnika, a tako bi ubuduće Rijeka imala 31 vijećnika, umjesto sadašnjih 35, uz to da dodatno mora imati predstavnike nacionalnih manjina.
Vlada je odlučila precizirati i to koliku će naknadu imati vijećnici, pa one u županiji mogu iznositi od 13 do 16 tisuća kuna godišnje, ovisno o broju stanovnika.