RIJEKA – Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju, bit će omogućeno da s djecom, umjesto odgojitelja, može raditi i učitelj, dok će se ravnatelj birati na mandat od pet godina i obvezno će morati imati visoku stručnu spremu, a djeca s teškoćama u razvoju moći će dobiti pomoćnika. To su neke od novosti predviđene izmjenom Zakona koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, a riječ je o prvim konkretnijim izmjenama u sustavu predškolskog odgoja nakon donošenja prvotnog zakona 1997. godine.

Nedostatni kadrovi

Iako je prva verzija izmjena Zakona predviđala da će dječji vrtići roditelje koji ne prijave dijete za predškolu prijavljivati centrima socijalne skrbi, u konačnoj verziji izmjena Zakona takva je mogućnost izostavljena, a u Ministarstvu znanosti i obrazovanja pojašnjavaju da je program predškole bio obvezan i ranije, međutim, nije se mogao realizirati u svim sredinama te će sada biti osigurani uvjeti u svim sredinama da se program predškole realizira.

– Jedna od ključnih investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u dijelu obrazovanja je izgradnja dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama. Cilj investicije je do druge polovine 2026. godine povećati obuhvat djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od 3 godine do polaska u školu na 90 posto. Za ovu investiciju osigurano su 1,62 milijarde kuna, kažu u Ministarstvu. Dodaju i da Zakonom nisu predviđene konkretne sankcije za neupisivanje djeteta u predškolu, međutim, jednako tako, sankcije nisu predviđene ni za osnovnu školu, već je to pitanje regulirano drugim propisima. Međutim, ono što donosi novi Zakon je odredba na temelju koje će dječji vrtić, odnosno osnovna škola koja izvodi program predškole, djetetu izdati potvrdu o završenom programu predškole radi upisa u osnovnu školu, a kako bi se smanjile razlike među djecom u prvom razredu osnovne škole, za djecu kojoj je to potrebno omogućava se i dulje trajanje predškole.

Ono od čega se nije odustalo je zapošljavanje učitelja u vrtićima. Naime, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju prijedlogom Zakona daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole, ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja dodatnih kompetencija kojima će učitelj primarnog obrazovanja steći i akademski naziv prvostupnika predškolskog odgoja i obrazovanja. Isto tako, omogućava se zapošljavanje trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, kao i stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Također, odgojiteljima i stručnim suradnicima u dječjem vrtiću omogućit će se zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme bez obveze prethodnog polaganja stručnog ispita, ali uz obvezu polaganja u propisanome roku, čime će se omogućiti lakše zasnivanje radnoga odnosa i usklađivanje prava odgojitelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama s drugim odgojno-obrazovnim radnicima u sustavu odgoja i obrazovanja.

Dopunjeni kriteriji

Radi omogućavanja da svako dijete dobije pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima, propisuje se da pri upisu djeteta u dječji vrtić stručno povjerenstvo dječjeg vrtića provodi razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, što do sada Zakonom nije bilo propisano. Isto tako, dodaje se odredba temeljem koje stručno povjerenstvo dječjeg vrtića donosi prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka.

Zakon dopunjuje i kriterije za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca koja obvezno pohađaju predškolu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade, čime se uz omogućavanje povećanja obuhvata sve djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osigurava pomoć, potpora i lakša zapošljivost njihovih roditelja. Zbog lakšeg postupka upisa u dječji vrtić, osigurava se mogućnost elektroničkog upisa djece tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta te se uređuje način vođenja zajedničkoga elektroničkog upisnika predškolskih ustanova pri ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Potrebna nacionalna mreža dječjih vrtića

Prijedlog izmjena Zakona dodatno naglašava obvezu jedinica lokalne samouprave da se brinu o potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te da na svom području osnivaju dječje vrtiće ili programe ranog i predškolskog odgoja pri osnovnim školama ili da u dogovoru sa susjednim jedinicama lokalne samouprave osigura smještaj svoj djeci koja žele pohađati dječji vrtić ili neki od programa ranog i predškolskog odgoja. Razlog tome je što su stopa upisa u dječje vrtiće i njezin rast vrlo nejednako raspoređeni pa su u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave pet puta veće od onih u najmanje razvijenima. Time djetetova šansa da iskoristi prednosti koje pruža upis u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uvelike ovisi o tome gdje dijete živi, a u Ministarstvu smatraju da je prvi preduvjet dobrog planiranja stvaranja novih kapaciteta izrada mreže dječjih vrtića na razini Hrvatske.