Prema novom Zakonu o igrama na sreću koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici, a proglašen je značajnim zaokretom prema smanjenju ovisnosti hrvatskih građana o kockanju i klađenju, sportske će se kladionice i dalje moći oglašavati na radiju i televiziji, i to u prime-time terminima.

Zakonom je, naime, predviđena potpuna zabrana oglašavanja priređivača igara na sreću u tiskanim medijima, a u televizijskom i radijskom programu zabranjuje se oglašavanje od 6 do 23 sata, uz iznimku oglašavanja po 15 minuta prije, za vrijeme i nakon sportskog događaja.

Upravo to je vrijeme kad najviše djece i mladih sjedi pred ekranima, a njihova je izloženost reklamama najveća. I stručnjaci koji se bave liječenjem ovisnika o igrama na sreću zbog toga nisu najsretniji ovakvim zakonskim rješenjem i priželjkuju strože mjere.

Najveći izazov

– Uz ovakvo rješenje, opet smo u situaciji da otac i sin, na primjer za vrijeme europskog prvenstva ili olimpijade, mogu tijekom cijelog dana gledati sportske prijenose i navijati za Hrvatsku, i ujedno pratiti i reklame igara na sreću.

Novi je zakon zasigurno pozitivan iskorak u odnosu na situaciju koju imamo do sada, ali još je puno problematičnih područja koja nisu adekvatno pokrivena i koja će se morati riješiti u budućnosti, sve s ciljem zaštite osjetljivih skupina u našem društvu, u prvom redu maloljetnika, a onda i ovisnika o kockanju, ističe dr. Davor Bodor, voditelj Dnevnih bolnica za ovisnosti Klinike za psihijatriju Sv. Ivan u Zagrebu.

Prijedlozi struke u javnoj raspravi o tom zakonu bili su da se reklame igara na sreću u audiovizualnim medijima zabrane u vremenu od šest do 20 sati, a između 20 i 24 sata primijeni pravilo po 15 minuta reklamiranja prije, za vrijeme i nakon sportskog događaja. Takav prijedlog, međutim, nije prošao.

– Bit će zasigurno bolje nego je bilo do sada, ali još uvijek nismo pokazali punu svjesnost u odnosu na sve javnozdravstvene rizike koje sa sobom nosi kockanje u našem društvu, veli Bodor.

Nada se, dodaje, da neće trebati novo desetljeće da se uvedu dodatne promjene u tom smjeru, barem kroz pravilnike koji prate zakonske akte.

Najveći će izazov, smatra, biti reguliranje igara na sreću putem interneta. Koliko je to tržište, svjedoči podatak da je samo na internetu oglašavanje igara na sreću lani težilo između 10 i 20 milijuna eura.

Pogubne posljedice

Kladomati koji ostaju u kafićima još su jedan propust novog zakona, smatraju stručnjaci.

– To je potpuno nepotrebno, kladomati su relikt prošlosti koji treba ukloniti jer smo u dobu digitalizacije. Danas, kada svi poslovanje sele online, to samo povećava izloženost, otežava pacijentima apstinenciju, a maloljetnike izlaže kockanju, upozorava Bodor.

Trebalo bi, smatra, ići za time da se kocka u specijaliziranim prostorima, a ne u ugostiteljskim objektima, gdje je konobarima prepušteno hoće li tražiti osobnu od gosta.

– Od naših pacijenata u dnevnoj bolnici nikad mi ni jedan nije rekao da je netko od njega tražio osobnu kad je kockao na kladomatu, a bio je maloljetan, ilustrira zagrebački psihijatar.

Podaci govore da 20 posto hrvatskih građana, većinom muškaraca, kocka na mjesečnoj razini, 10 posto ima neke psihosocijalne probleme vezane uz kockanje, a do dva posto ovisnika o kockanju čine društveni trošak na razini od 35 do 75 posto svih prihoda od igara na sreću u Hrvatskoj.

Broj osoba liječenih od ovisnosti o kockanju u Dnevnoj bolnici za ovisnost o kockanju Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« povećava se čak za 25 posto godišnje.

U tu dnevnu bolnicu mjesečno dolazi od 10 do 15 novih ovisnika, a formirana je i lista čekanja jer ih je sve više. Uglavnom je riječ o mlađim punoljetnim osobama ili mlađim odraslim osobama, ali je činjenica da oni dođu u tretman tek kad se ovisnost već razvije i osjete njezine pogubne posljedice.

Osim toga, mijenja se dinamika i struktura te ovisnosti, pa osim što su ovisnici sve mlađi i sve ih je više, u porastu je online kockanje, a uz to često ide i konzumacija kanabisa, alkohola i kokaina.