Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali kojim upravlja Rijeka Gateway bit će u funkciji do svibnja 2025. godine, do kad će na samom terminalu biti zaposleno oko 350 ljudi, a u prvoj fazi terminala očekuje se godišnji promet od 650 tisuća TEU-a, najavili su Koen Benders, izvršni direktor Rijeka Gateway-a i Tomislav Žunić, financijski direktor tvrtke.

– Na ovom terminalu povezujemo internacionalno iskustvo i znanje APM Terminalsa i Maersk grupe s iskustvom i znanjem koje u hrvatskoj logistici ima Enna Logic. Ukupno će Mearsk Grupa i Enna Logic uložiti više od 480 milijuna eura do 2026. godine, a očekuje se stvaranje 1.100 radnih mjesta izravno vezanih uz poslovanje terminala, uz neizravno zapošljavanje u regiji koje bi moglo dosegnuti i puno veći broj, rekao je Benders.

Žunić je istaknuo da je riječ o najvećoj pojedinačnoj investiciji na području Lučke uprave Rijeka, kao i terminalu koji će postaviti nove standarde na području transporta kontejnera, logistike, ali i zaštite okoliša.

– Ovo je terminal budućnosti. Vjerujemo da ćemo kreirati terminal koji će predstavljati velik pomak u odnosu na dosadašnje prakse u kontejnerskom transportu. U tome imamo značajnu podršku hrvatske vlade, kao i lokalnih i lučkih vlasti. Terminal će biti vrhunski opremljen i potpuno digitaliziran i automatiziran, što uključuje i potrebnu dokumentaciju i komunikaciju između različitih subjekata koja će se odvijati digitalnim putem, bez korištenja papira. To će pozitivo utjecati i na rad svih naših partnera i službi na terminalu, poput, primjerice, Carine, rekao je Žunić.

Jedan od ciljeva je, objasnio je Benders, stvaranje “zelenog” terminala, s neutralnom emisijom stakleničkih plinova, uz provedbu ostalih standarda zaštite okoliša.

– Zajedno s Maerskom, APM Terminals i Enna Logicom želimo do 2040. godine postići taj cilj. U tome će veliku ulogu imati elektrifikacija, automatizacija i digitalizacija svih procesa. Tako, primjerice, operater dizalice više neće sjediti u kabini na samoj dizalici, već će je kontrolirati daljinskim putem, iz kontrolne sobe. Slično je i s ostalim dizalicama i radnim strojevima, koji će biti u vrlo velikoj mjeri automatizirani. Veliki utjecaj na naš ekološki otisak ima i činjenica da ćemo kontejnere dopremati praktički izravno u središnju Europu, umjesto u luke na sjeveru kontinenta, što znači oko sedam dana kraću plovidbu brodova, a time i znatno manju potrošnju goriva i emisiju stakleničkih plinova, rekao je Benders.

Dodao je kako je prošlog tjedna lokacijska dozvola za radove na opremanju terminala postala pravomoćna, nakon čega je u tijeku ishođenje građevinske dozvole, a konkretan početak radova očekuje u svibnju ove godine.

– Rok za njihovo izvođenje je dvije godine. To znači da ćemo s prekrcajem kontejnera započeti do svibnja 2025. godine. Paralelno s izvođenjem radova provodit ćemo zapošljavanje i obuku kadrova te bi na početku rada terminala trebali imati oko 350 zaposlenih, rekao je Benders.

Na pitanje očekuje li da će tvrtka na hrvatskom tržištu pronaći dovoljno kvalificiranih radnika svih potrebnih profila, odgovorio je kako bi to “mogao biti izazov”.

– Nadam se da ćemo zaposliti dovoljan broj ljudi s potrebnim kvalifikacijama na hrvatskom tržištu rada, rekao je Benders.

– Cilj i želja nam je da zapošljavamo u okviru hrvatskog tržišta rada. Tek ukoliko ne budemo mogli naći dovoljan broj kadrova određenih profila, okrenut ćemo se i drugim tržištima rada, dodao je Žunić, kazavši kako je zapošljavanje konstantno u tijeku, a terminalu će biti potrebni zaposlenici raznih profila, od lučnih radnika, do visokokvalificiranih stručnjaka.

Osim stvaranja radnih mjesta i prihoda za gospodarstvo, terminal će, rekao je Žunić, generirati i visoke fiskalne prihode u državnom proračunu.

– U prvoj fazi, ovisno o naplaćenoj carini u Hrvatskoj, očekujemo da će fiskalni prihodi države iznositi između 18 i 180 milijuna eura godišnje, dok će u drugoj fazi oni iznositi od 34 do 340 milijuna, rekao je. Druga faza terminala, s izgradnjom dodatnih 290 metara operativne obale trebala bi biti završena do 2034. godine.