Teška socijalna situacija

Novi plan Medvedovog ministarstva: Gradit će se domovi za starije i nemoćne branitelje

Jagoda Marić

Tomo Medved

Tomo Medved

Navodeći razloge zbog kojih je nužno osnovati ustanovu koja će skrbiti o braniteljima u starosti ili kad im je zdravlje toliko narušeno da trebaju njegu, Ministarstvo podsjeća da kapaciteti u domovima za starije i nemoćne nisu dostatni



Hrvatska bi mogla dobiti domove za starije i nemoćne u kojima će biti smješteni samo branitelji, može se to zaključiti iz plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva branitelja za sljedeću godinu.


U tom se planu najavljuje izrada Zakona o osnivanju ustanove za smještaj braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata, a time bi se zapravo osnovao braniteljski dom po uzoru na postojeće domove za starije i nemoćne.


Obrazlažući zašto je nužno donijeti takav zakon, odnosno osnovati posebnu ustanovu, Ministarstvo na portalu e-savjetovanje kaže da starenje braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata predstavlja jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova.




– Uz starenje populacije sve je manji broj djece u obitelji, povećava se broj razvoda i samačkih domaćinstava, navode iz Ministarstva razloge koji utječu na to da će u budućnosti biti sve manji broj potencijalnih pružatelja usluga neformalne skrbi, odnosno skrbi u obitelji.


Skrb u obitelji


Zasad još uvijek okosnicu skrbi čini obitelj, a pružatelji su ovih usluga uglavnom bračni partneri, najčešće supruge, zatim djeca, a tek u znatno manjem broju prijatelji i susjedi.


Napominje se i to da pružatelji intenzivne skrbi imaju veću učestalost psihičkih problema od onih koji ne pružaju skrb jer je briga o članovima obitelji stresna i zahtjevna, što je posebno izraženo kod njegovatelja koji stanuju s osobom koju njeguju i u situacijama kad takva skrb traje duže vrijeme.


Navodeći razloge zbog kojih je nužno osnovati ustanovu koja će skrbiti o braniteljima u starosti ili kad im je zdravlje toliko narušeno da trebaju njegu, Ministarstvo podsjeća da broj smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe nije dostatan posebice uz tendenciju da, zbog ukupnog starenja populacije u Hrvatskoj, u predstojećem razdoblju bude još slabije dostupan.


Tu prije svega misle na domove kojima je osnivač država, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini.


Prepoznali su iz Ministarstva i da zbog deregulacije i privatizacije ove usluge i nedovoljnog ulaganja u financiranje sustava javnih domova, rastu cijene usluge smještaja, a domovi za starije i nemoćne osobe postaju financijski nedostupnima velikom broju umirovljenika ili osoba u potrebi za ovim oblikom skrbi.


Ističu da su uz samce i oni branitelji koji su nezaposleni ili su zaposleni na kraće radno vrijeme, a svi imaju učestale zdravstvene probleme, u velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.


Pitali smo Ministarstvo branitelja imaju li procjene koliki bi bili smještajni kapaciteti buduće ustanove, bi li ona imala lokacije u različitim dijelovima Hrvatske, a oni su nam odgovorili da će se osnovati radna skupina koja bi trebala analizirati različite modele realizacije projekta, procijeniti troškove i financijske rezultate te će se u skladu s time odrediti opseg prava na smještaj, korisnici i lokacije.


Privremeni smještaj


Napominju i to da je više od 23 posto branitelja starije od 65 godina, da su u porastu njihovi zdravstveni problemi i smrtnost te da je je sve više samačkih domaćinstava u kojima hrvatski branitelji žive bez članova obitelji i o kojima se nema tko brinuti.


Dodaju da prema studiji iz 2017. godine u samačkim domaćinstvima živjelo oko osam posto branitelja.


Navode i da je kroz projekt sistematskih pregleda za branitelje prošlo 76 tisuća branitelja i da je njih čak 72 posto trebalo daljnji tretman liječnika specijalista ili dodatne dijagnostičke pretrage te da je iskustvo provedbe EU projekta Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata dodatno ukazalo na veliku potrebu za zdravstvenom skrbi i pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti braniteljsko-stradalničkoj populaciji, jer je 3.962 korisnika bilo uključeno u taj projekt koji je provodilo 46 udruga iz Domovinskog rata.


Ministarstvo je krenulo i u uspostavu domova veterana, ali u njima je moguć isključivo privremeni smještaj branitelja u potrebi, a aktivnosti su usmjerene očuvanju i poboljšanju zdravstvenog stanja te kvalitete življenja korisnika.


Zbog svega toga misle da je nužna i ustanova za pružanje usluge dugotrajnijeg smještaja s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj, odnosno zbog svog stanja se ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im u tome mogu pomoć