Arhiva NL / Reuters
Hrvatska i Janaf moraju inzistirati na tržišnim cijenama transporta prema Mađarskoj, ako do njega uopće dođe, kaže naftni stručnjak Jasminko Umićević
povezane vijesti
RIJEKA – Cijena nafte na londonskoj burzi narasla je na 123 dolara po barelu, nakon odluke EU-a da zabrani uvoz ruske nafte morskim putem, kao i najava Njemačke i Poljske o postupnom ukidanju uvoza nafte iz Rusije putem naftovoda. Povećanje cijena nešto je niže od očekivanog, ali većina stručnjaka predviđa da će barel sirove nafte u idućim tjednima ili mjesecima biti još skuplji, zbog povećane potražnje iz ostalih zemalja koje su veliki proizvođač nafte.
Iz zabrane uvoza ruske nafte izuzeta je, međutim, nafta koja do europskih rafinerija dolazi kopnenim putem, odnosno naftovodima, na čemu je najviše inzistirala Mađarska, ali čini se da takvoj opciji, za sad, dok ne nađe alternativno rješenje za opskrbu svojih rafinerija na istoku zemlje, nije nesklona ni Njemačka, iako je najavila potpuni prekid uvoza iz Rusije, do kraja ove godine.
Alternativni pravac
Iako će se praktički cijela Unija što dobrovoljno, što temeljem odluke o sankcijama, odreći uvoza ruske nafte, od koje oko dvije trećine dolazi morem, a trećina naftovodima, Mađarska je uspjela isposlovati izuzeće od sankcija, te će nesmetano nastaviti uvoziti rusku naftu putem naftovoda Družba, kojim se opskrbljuju MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Iako je pristajanje Viktora Orbána na uvođenje embarga na uvoz ruske nafte morem iz Bruxellesa prikazano kao velika pobjeda EU-a i popuštanje tvrdokornog mađarskog premijera, u stvarnosti će najviše koristi od toga imati upravo Mađari.
I to vjerojatno dijelom na štetu Janafa, koji u roku od najviše šezdeset dana, uz manja ulaganja, može zadovoljiti sve mađarske potrebe za uvozom nafte morskim putem, preko luke u Omišlju. Orbán je, podsjećamo, tražio od EU-a jamstva da će Mađarskoj biti osiguran alternativni dobavni pravac, u slučaju bilo kakvog prekida isporuke ruske nafte naftovodom Družba, što dio stručnjaka tumači kao pritisak na Hrvatsku i EU da Mađari dobiju povlaštene cijene transporta nafte Janafovim naftovodom, kojim bi morali uvoziti naftu da nisu dobili izuzeće od embarga na uvoz iz Rusije putem naftovoda.
U tom slučaju, Janaf bi imao znatno veći promet od sadašnjeg i znatno veću zaradu. Mađari već itekako profitiraju od uvoza ruske nafte, jer im Rusi, prema pisanju New York Timesa, naftu prodaju po cijeni oko 35 dolara po barelu nižoj od BRENT cijene nafte u Europi, pa prema procjenama New York Timesa, Mađarska samo na taj način zarađuje dodatnih oko deset milijuna dolara dnevno. Iz takve, povlaštene cijene, proizlazi i maloprodajna cijena derivata u Mađarskoj koja je za nekoliko kuna niža od zemalja u okruženju. Sada se Orbán vjerojatno pokušava osigurati i s druge strane, u slučaju prekida isporuke iz Rusije, zbog rata u Ukrajini.
– Potpuni embargo na uvoz ruske nafte bio bi koristan za Janaf, ali bi i ojačao poziciju Hrvatske u odnosu na Mađarsku, kad je o naftnom biznisu riječ, a Orban to ne želi, komentirao je situaciju naftni stručnjak Jasminko Umićević.
Brodske vozarine
On smatra kako Orbánova izjava da Mađarska mora imati osiguranu alternativu za dobavu nafte u slučaju prekida dotoka naftovodom Družba predstavlja novi Orbánov pritisak na EU.
– To znači da će gotovo sigurno tražiti diskontnu cijenu transporta Janafom, i to ako im bude trebao. Iako već sada imaju ugovor s Janafom koji im ne ograničava količine koje mogu transportirati tim naftovodom. Kada raste cijena nafte, kao što je slučaj u prošloj i ovoj godini, tada raste i cijena transporta nafte. Brodske vozarine su izrazito narasle, a obično je to slučaj i s tarifama za transport nafte naftovodima. Smatram da Hrvatska i Janaf moraju inzistirati na tržišnim cijenama transporta prema Mađarskoj, ako do njega uopće dođe, kaže Umićević, dodajući kako Mađarska, s izuzećem od embarga na uvoz nafte naftovodom, dovodi u pitanje i regionalno tržište derivatima.
– Vidjet ćemo kako će ostali reagirati na činjenicu da Mađari uvoze rusku naftu s popustom od 30 posto, dok svi drugi plaćaju tržišnu cijenu. Hoće li svi kupovati po tržišnoj cijeni, pristajući da Mađari kupuju po diskontnoj, kaže Umićević.
Ističe i kako ograničenja na uvoz ruskih energenata, posebno plina, nemaju nekog posebnog efekta, budući da je cijena plina toliko narasla u zadnjih godinu dana da Rusija trenutačno zarađuje više nego prije, unatoč ograničenjima, a slično je i s naftom. Posebno ako Rusija uspije povećati izvozne količine u Aziji, iako bi se tome, ističe, mogle suprotstaviti članice OPEC-a, zemalja izvoznica nafte.
– Indija je inače uvozila samo oko jedan posto nafte iz Rusije, a samo u zadnjih mjesec dana je uvezla 12 milijuna barela. Zemlje Azije opskrbljuju se naftom velikim dijelom iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Venezuele i drugih država, koje neće blagonaklono gledati na ulazak Rusije i rušenje cijena, smatra Umićević.