Mediji imaju važnu ulogu u informiranju europskih građana o aktivnostima Europske unije i njezinih institucija.

U danas objavljenom posebnom istraživanju Eurobarometra detaljno se razmatraju medijske navike, povjerenje u različite medijske izvore i stavovi prema dezinformacijama.

Svijest i prepoznatljivost iz medija

Iako građane najviše zanimaju nacionalne političke teme (koje je izabralo 50 % ispitanika), europska i međunarodna pitanja (46 %) nisu u velikom zaostatku, kao ni lokalne vijesti (47 %).

72 % ispitanika sjeća se da je nedavno čitalo, vidjelo ili čulo nešto o Europskoj uniji, bilo u tisku, na internetu, televiziji ili radiju. 57 % ih je nedavno čitalo, vidjelo ili čulo nešto o Europskom parlamentu. U Hrvatskoj su ove brojke veće pa je tako 86 % građana pročitalo nešto o Uniji, a 73 % o Europskom parlamentu.

Najmanje se ispitanika sjeća da je vidjelo vijesti o EU-u u medijima u Francuskoj (57%), a najviše u Rumunjskoj (90%), a kad je riječ o vijestima o Europskom parlamentu ti postoci variraju između 39 % u Francuskoj i 85 % na Malti.

Medijske navike

S udjelom od 75 %, televizija dominira kao primarni izvor vijesti, posebno za građane starije od 55 godina. Zatim slijede (s prilično nižim udjelom) portali (43 %), zatim radio (39 %) te platforme društvenih medija i blogovi (26 %). Tiskani mediji nalaze se na petom mjestu, svaki peti ispitanik (21 %) navodi novine i časopise kao primarni izvor vijesti. S druge strane, mlađi ispitanici skloniji su koristiti društvene mreže i blogove za pristup vijestima (46 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 15 % starijih od 55 godina).

Iako su tradicionalni izvori vijesti važni – posebice televizija – 88 % ispitanika dobiva barem neke vijesti putem pametnog telefona, računala ili prijenosnog računala. 43 % ispitanika koristi internetske stranice kao izvor vijesti (npr. internetske stranice novina) za pristup vijestima online, a 31 % čita članke ili objave koji se pojavljuju na njihovim društvenim mrežama. Pristup informativnim objavama putem društvenih mreža još je važniji mladima (43 % osoba u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 24 % ispitanika starijih od 55 godina).

Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 % onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu.

Medijski izvori kojima se najviše vjeruje

Građani vjeruju tradicionalnim medijima (televizija, radio, tisak), uključujući njihove internetske stranice više nego portalima i društvenim mrežama. Bilo da se radi o „izvornom kanalu” ili o njegovoj internetskoj inačici, 49 % ispitanika očekuje da će im javne televizijske i radijske postaje dati istinite vijesti, nakon čega slijede tiskani mediji, koje bira 39 % ispitanika. S druge strane, 27 % ispitanika navodi privatne televizijske i radijske postaje kao pouzdani medijski izvor. Poljska se ističe kao jedina zemlja u kojoj su privatne televizijske i radijske postaje najpouzdaniji izvor vijesti. U još radikalnijem odmaku od tradicionalnih izvora vijesti općenito, ispitanici u Mađarskoj navode da su „ljudi, grupe ili prijatelji koje prate na društvenim mrežama” njihov najpouzdaniji izvor vijesti.

Uloga povjerenja istaknuta je i kada su ispitanici trebali navesti što utječe na njihovu odluku o tome hoće li kliknuti na neki novinski članak na internetu. Iako je 54 % motivirano time što je naslov relevantan za njihove interese, 37 % ispitanika ističe važnost povjerenja u medij koji objavljuje članak.

Izloženost dezinformacijama i lažnim vijestima

Više od četvrtine ispitanika (28 %) smatra da su u posljednjih sedam dana vrlo često ili često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Ispitanici u Bugarskoj općenito su najskloniji odgovoriti da su često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana, pri čemu 55 % ispitanika procjenjuje da su „vrlo često” ili „često” izloženi, dok su ispitanici u Nizozemskoj najmanje skloni takvim izjavama (3 % „vrlo često” i 9 % „često” odgovora).

Većina ispitanika uvjerena je da može prepoznati dezinformacije i lažne vijesti: 12 % njih se osjeća „vrlo samouvjereno”, a 52 % „prilično samouvjereno”. Razina povjerenja u razlikovanje stvarnih i lažnih vijesti smanjuje se s godinama i povećava s razinom obrazovanja.

Kontekst

Na percepciju građana o Europskoj uniji i Europskom parlamentu utječe ono što vide, čuju i čitaju u raznim medijima. U ovom Flash Eurobarometru detaljno se prikazuje kako građani koriste medije i koje su njihove navike u pogledu tradicionalnih i internetskih medija. Odjel za europske javne poslove agencije Ipsos proveo je anketu  na reprezentativnom uzorku građana EU-a u dobi od 15 godina i više u svakoj od 27 država članica Europske unije. Od 26. travnja do 11. svibnja 2022. obavljeno je 52 347 intervjua putem računalno potpomognutog internetskog anketiranja (sustav CAWI), uz pomoć internetskih panela Ipsosa i njihove partnerske mreže. Rezultati EU-a ponderiraju se prema veličini stanovništva u svakoj zemlji.