Nacionalni ispiti su novost koja će zagorčati školovanje desecima tisuća učenika / Foto ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL
Prosvjetne vlasti vrlo ozbiljno razmišljaju da uvedu ocjenjivanje nacionalnih ispita osmašima i da se iz tih ocjena zaključuje konačni uspjeh učenika. Tako bi osmaši polagali ispite iz osam predmeta
povezane vijesti
RIJEKA – Ovogodišnja generacija osmaša, njih 39.500, u drugom će polugodištu pisati nacionalne ispite iz čak osam predmeta, a postoji vjerojatnost da će se ti ispiti ocjenjivati te će biti upisivani u e-Dnevnike učenika, što znači i da će utjecati na konačni uspjeh osmaša. To u pilot-fazi nije bila praksa, već je njihova uloga bila isključivo formativna. Služili su nastavnicima i učenicima kao informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda, a ozbiljnu mogućnost uvođenja ocjena u sustav nacionalnih ispita potvrđuje i ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je zadužen za provedbu ispita, Vinko Filipović.
Tri tjedna muke
– Razmišljamo o ocjeni kao mogućnosti valorizacije ispita, a smatramo da bi se time povećala motivacija učenika te njihova odgovornost pri pristupanju ispitima. Postoje i indicije ravnatelja škola, koji su sudjelovali u pilot-fazi. Sami su ravnatelji sugerirali da bi uvođenje ocjenjivanja bilo dobro. Preskupi su to ispiti da bi se igrali s odgovornošću i obvezama, kaže Filipović.
Razine znanja
Rezultati svibanjskih ispita pokazali su da najveći postotak hrvatskih osmaša u svim ispitanim predmetima raspolaže osnovnom ili srednjom razinom znanja, najmanje ih je ispodprosječnu razinu znanja pokazalo u hrvatskome jeziku, dok fizika strši sa 17,5 posto onih ispod osnovne razine znanja. Najveći postotak naprednih je pak u kemiji, 6,6 posto, a najmanje u biologiji, tek pola posto. No treba reći i da se prošle školske godine djeca nisu pripremala za nacionalne ispite, jer nisu bila ocjenjivana. Kada se uvede ocjenjivanje i djeca za nacionalne ispite počnu »štrebati«, pitanje je što će biti s Filipovićevim Gaussovim krivuljama. |
U pilot-fazi projekta ovog proljeća sudjelovala je 81 škola, a za 4.132 osmaša, koji su pisali nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike, biologije, fizike i kemije bili su to ispiti niskog rizika. Ocjenjivanja nije bilo, a kako bi se dobio što realniji prikaz stanja, umjesto ocjena od 1 do 5 u ocjenjivanju je implementiran sustav četiriju razina bodovanja – napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine. Uz mogućnost uvođenja ocjena ono što ovogodišnju generaciju čeka sigurno je veći broj predmeta iz kojih će se pisati ispiti, jer uz dosadašnjih pet predmeta uvode se i ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti.
Iako točni datumi ispita još nisu objavljeni, Filipović kaže kako će se oni istovremeno pisati u svim školama u trajanju od tri tjedna, i to od 20. ožujka pa do 5. travnja.
– Ispiti će se provoditi na način da će se pisati svaki drugi dan, odnosno između dva ispita bit će dan pauze, a u prvom će se tjednu pisati hrvatski jezik, prvi strani jezik i matematika. U drugom tjednu na rasporedu će biti ispiti iz biologije, fizike i geografije, a posljednjeg će se tjedna održati ispiti iz kemije i povijesti, najavljuje ravnatelj Nacionalnog centra.
Dan pauze između dva ispita, dodaje, uveden je kao svojevrsni odmor za osmaše, jer pisanje osam testova u tri tjedna predstavlja svojevrsno opterećenje za učenike. Pisanje tih ispita za učenike postaje obavezno, jer za osmaše je pilot-faza završena. Međutim, za petaše pilot-faza još uvijek traje i oni će nacionalnim ispitima pristupiti već u listopadu, ali ne cijela generacija.
Samo objektivno
– Ove školske godine nacionalni ispiti provest će se kao pilot-projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva. Ispiti će se istovremeno pisati u svim školama od 10. do 12. listopada, svaki dan s početkom u 9 sati. Očekujemo da bi rezultati trebali biti objavljeni u roku od dva tjedna od pisanja ispita, najavljuje Filipović.
Ti se ispiti neće ocjenjivati, a na pitanje kakve rezultate očekuje Filipović kaže da se uvjetno rečeno može pretpostaviti da će biti slični rezultatima osmaša ovog proljeća.
– Za razliku od zaključnih ocjena učenika, koje pokazuju svojevrsni pomak udesno, rezultati nacionalnih ispita imaju Gaussovu krivulju, što pokazuje određenu distribuciju u znanju učenika od lošijih do boljih. Zaključne ocjene imaju pak uzlazni trend, koji ide od toga da imamo nula učenika koji ponavljaju razred pa do više od 40 posto odlikaša, što je daleko od Gaussove krivulje, objašnjava Filipović.
Takvi rezultati, dodaje, govore u prilog tome da je ostvaren cilj koji se uvođenjem nacionalnih ispita želio postići, jer uzimajući u obzir činjenicu da su prvi put učenici pisali standardizirani ispit koji je u tom pogledu bio otklonjen svake moguće subjektivnosti, dobiveni su realni rezultati. Ti su rezultati, kaže, bili očekivani, a pokazali su da na završetku osnovnoškolskog obrazovanja hrvatski učenici u prosjeku raspolažu osnovnom i srednjom razinom znanja u hrvatskome, matematici, biologiji, kemiji i fizici, pri čemu najveću razinu neznanja pokazuju u fizici, a najmanje ih naprednu razinu pokazuje u biologiji.
