Foto D. JELINEK
Slične odredbe postoje svugdje u Europi jer nacionalna banka nije nešto što se jednostavno prepušta tržištu. Ona treba posebnu zaštitu, objašnjava čelnik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić
ZAGREB Iako već za nekoliko dana na snagu stupa novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija, na pravilnike i ostale podzakonske akte čekat će se još najmanje godinu dana. Najavljeno je tako u ovom zakonu koji će zamijeniti raniji Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem.
Njegovo donošenje, iako se željno iščekivalo, izazvalo je podijeljene reakcije u zaštitarskim, ali i novčarskim krugovima. Ni za pretjerano veselje, ni za razočaranje, previše razloga nemaju ni jedni ni drugi.
Zakonski tekst vrlo jasno i precizno navodi sve mjere zaštite što će ih morati uvesti novčarske institucije, koje više nisu, kao u starom zakonu, podijeljene u kategorije, već su sve redom pobrojane zajedno s propisanom razinom tehničkog i tjelesnog osiguranja.
Teško do zaštitara
l Zakon predviđa da se zahtjev za izuzeće od primjene određenih propisanih mjera zaštite može podnijeti ukoliko se poslovnica nalazi u neposrednoj blizini policijske postaje iz koje je omogućen nesmetan pogled na objekt poslovnice ili u slučaju učestalih obilazaka policije tijekom radnog vremena poslovnice.
– Ova mogućnost dovest će očito u nepovoljan položaj vlasnike onih poslovnica koji nisu u blizini policije, no ne treba zaboraviti da je oružanih razbojstava, i to uspješnih, bilo i u bankama smještenim kraj policijskih postaja.
l Propisano je da kamere koje imaju funkciju identifikacije moraju imati horizontalnu rezoluciju od minimalno 330 piksela po metru, što je, kako nam objašnjavaju stručnjaci tehničke zaštite izuzetno dobra rezolucija.
– No istovremeno u zakonu piše i da brzina snimanja videozapisa mora biti minimalno 2 fps (frame per second), a minimalna rezolucija snimanja po kameri u funkciji identifikacije 4 CIF-a, odnosno u skladu s rezolucijom kamere.
l Policajci će, kad zakon stupi na snagu, moći ulaziti u pošte, poslovnice Hrvatske lutrije, mjenjačnice, kladionice, zlatarnice i poslovnice za otkup plemenitih metala, te provjeravati imaju li propisanu zaštitu.
– Slične odredbe postoje svugdje u Europi, jer nacionalna banka nije nešto što se jednostavno prepušta tržištu. Ona treba posebnu zaštitu, budući da smo se ionako već previše izložili. Europska središnja banka dala je suglasnost za ovakvo zakonsko rješenje, objašnjava nam Funčić.
– No u Hrvatskoj su državne tvrtke tek AKD Zaštita i FINA GS koje kotiraju najbolje na zaštitarskoj sceni, primjećujemo.
– Da, činjenica je da zaštitari za minimalac riskiraju život. Ali u posljednjih godinu dana, kako se otvorilo europsko tržište, primjećujemo da ljudi više ne pristaju raditi za minimalnu plaću i sve je teže naći zaštirare na tržištu rada, upozorava Funčić na probleme koji bi mogli izniknuti nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti novčarskih istitucija. Optimistično ipak dodaje da će to možda prisiliti poslodavce da ne idu ispod realne cijene rada.
Sigurnosna vrata
Republički sindikat radnika Hrvatske, odnosno njihov sindikalni centar »Zaštita« tijekom javne rasprave o ovom zakonu tražio je da se njime propiše da svi objekti novčarskih institucija imaju »sigurnosna vrata« kojima će upravljati zaštitar, te tako nadzirati ulazak i izlazak.
– Ovo je nužno budući da radnici novčarske institucije ne mogu kvalitetno nadzirati ulaz dok obavljaju svoje redovite poslove, objasnio je Miomir Jačimović, glavni povjerenik sindikalnog centra »Zaštita«. No, ovaj prijedlog, koji bi nudio maksimalnu sigurnost i zaposlenicima i zaštitarima nije usvojen, već su tzv. »interlocking vrata« ostavljena kao mogući izbor novčarskim institucijama koje u tom slučaju ne moraju realizirati ostale zaštitne mjere.
