Poziv na hitne mjere

Nova ljevica: Što prije donijeti Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja

Hina

Foto Luka Stanzl/PIXSELL

Foto Luka Stanzl/PIXSELL

 Ta stranka kaže da je u Hrvatskoj situacija dodatno pogoršana "izuzetno lošim vođenjem zdravstvene krize koja je vidljiva po uvjerljivo najvišim brojevima oboljelih i umrlih u usporedbi s drugim zemljama u Europskoj uniji"



Nova ljevica pozvala je u nedjelju Vladu da poduzme hitne mjere kako bi umanjila štete vezane uz mentalno zdravlje građana uzrokovane pandemijom covid-19, a ponajprije donošenje Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja.


“Cijena propusta koje Vlada nastavlja činiti bit će još značajnija ukoliko Vlada već sada ne poduzme mjere kojima će spriječiti pogoršanje zdravstvenog stanja, posebice mentalnog zdravlja građana”, stoji u pozivu Nove ljevice Vladi da donese Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja “s jasnim ciljevima i mjerama za prevenciju mentalnih bolesti”.


Ta stranka kaže da je u Hrvatskoj situacija dodatno pogoršana “izuzetno lošim vođenjem zdravstvene krize koja je vidljiva po uvjerljivo najvišim brojevima oboljelih i umrlih u usporedbi s drugim zemljama u Europskoj uniji”.




Nova ljevica upozorava kako zabrinjavajuće ekonomske posljedice “nekonzistentnih mjera Vlade”, odbijanje vladajućih da se obvežu na obeštećenje svih mjerama pogođenih skupina, te osiromašenje velikog broja građana dovodi do daljnjeg pogoršanja mentalnog zdravlja.


“Godina 2020. će se pokazati jednom od najstresnijih i najtežih godina za veliki broj naših građana, a u nju smo ušli bez strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja jer je Nacionalna strategija na čekanju od 2016. godine”, upozoravaju.


Pozivaju se na procjene stručnjaka za mentalno zdravlje kako će čak 10-15 posto populacije zbog pandemije imati kronično i trajno narušeno psihičko zdravlje. Posebno, kažu, zabrinjava studija provedena na Sveučilištu u Rijeci, prema kojoj imamo značajan porast depresivnosti i anksioznosti među mladima te dvostruko češću pojavnost suicidalnih misli.


“Kod medicinskog osoblja koje radi u covid-19 centrima sindrom sagorijevanja javlja se u visokom postotku, prema istraživanjima u čak 40 posto, radi čega je prevencija sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih radnika zaposlenih u covid-19 jedinicama preporuka psihijatrijskih društava na razini Europe i svijeta. Nedavna nesretna smrt liječnice koja od proljeća liječi covid-19 pacijente najglasniji je i najtragičniji u nizu alarma koji već odavno zvone na uzbunu”, upozoravaju.


Ocjenjuju da Hrvatska u okolnostima kada još uvijek nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja, “a kamoli hitne mjere kojima bi se zaštitili od porasta psihičkih smetnji”, srlja u još jednu epidemiju – epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja.


Stoga su pozvali Vladu, ministra zdravstva Vilija Beroša i Stožer civilne zaštite “da preuzmu odgovornost i počnu voditi aktivnu brigu o mentalnom zdravlju građana” te zatražili hitno donošenje Nacionalne strategije, hitno uključivanje u Stožer, kao i u Znanstveni savjet, stručnjaka za mentalno zdravlje, osiguravanje servisa za potporu onima čije je mentalno zdravlje narušeno i davanje podrške udrugama koje se bave mentalnim zdravljem.