Predstavnici stranke Nova ljevica poručili su u subotu kako “ne treba vjerovati u antikorupcijske radare HDZ-a” navodeći kao primjer netransparentnost proračuna općina, gradova i županija, te zataškavanje propusta države u obnovi.

“Iako se HDZ hvali da ima radare za antikorupciju, mi smatramo da tih radara nema ili su se pokvarili”, poručila je potpredsjednica Nove ljevice Rada Borić na konferenciji za novinare ispred zgrade Ministarstva financija.

Prozvala je pritom ministra financija Zdravka Marića da je propustio donijeti upute kako će se transparentno prikazivati trošenje javnog novca jer nije izmijenio dva zakona: Zakon o proračunu i Zakon o financiranu lokalnih jedinica.

Borić je podsjetila da je izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi propisana javna objava informacija o trošenju proračunskih sredstava na mrežnim stranicama tako da te informacije budu lako dostupne.

“Ono što je trebala napraviti država ili ministar Marić sa daleko većim ovlastima i kapacitetima – napravili smo mi”, kazao je član Izvršnog odbora Nove ljevice Dimitrije Birač podsjetivši na projekt Nove ljevice „100 posto transparentni proračun”.

U okviru tog projekta dosad je 21 od 128 gradova odlučilo osigurati pristup informacijama o prometima na računima, a preostalih 107 izložili smo žalbenom postupku pri Povjereniku za informiranje, izvijestio je Birač.

U Novoj ljevici ističu da je i nedavni potres na Banovini pokazao da se kad nema zakona, onda moramo osloniti na dobru volju volontera. Ustvrdili su i da građevinski i arhitektonski stručnjaci još uvijek rade na terenu bez jasnog plana i koordinacije državnog vrha i da su državne institucije neučinkovite.

„Fiktivna transparentnost i brzina kojom je Vlada HDZ-a objavila podatke o tvrtkama, izvođačima i projektantima koji su radili na obnovi nakon rata još jedan je pokušaj da se odgovornost s tadašnje Vlade HDZ-a prebaci na druge”, ocijenio je član Nadzornog odbora NL-s Mauro Sirotnjak.

Predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin osvrnula se na izjave premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Visokog kaznenog suda u Zagrebu Ivana Turudića da je nastupila zastara za kriminal u obnovi nakon rata ocijenivši ih “nedopuštenim pritiskom na pravosudne organe”.

„Stoga ne čudi da je hrvatsko pravosuđe na svjetskoj listi na 139. mjestu od 140 mjesta, ispod nas je samo Venezuela, a prema imovinskim karticama  sudaca i državnih odvjetnika plaće nisu na predzadnjem mjestu”, zaključila je Kekin.