Paket izmjena Kaznenog zakona (KZ), kojima se istovremeno uvodi kazneno djelo femicida, pooštravaju sankcija za obiteljsko nasilje i omogućava progon neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih i dokaznih radnji, prošao je u Saboru u drugo čitanje podrškom svih 77 zastupnika parlamentarne većine, uz dodatak glasa i nominalnog oporbenjaka Milana Vrkljana.

Opozicija je dvojila kako se izjasniti, budući da ona podržava uvođenje u KZ femicida, ali se izrazito protivi izmjeni koju ona kolokvijalno naziva lex AP. Na kraju je dio oporbe izašao iz sabornice prije glasanja, 25 njeznih zastupnika ostalo je kako bi glasalo protiv, dok ih je troje bilo suzdržano. Prethodno je predsjednik SDP-a Peđa Grbin tražio da se prvo glasa o prijedlogu zaključka njegove stranke da se razdvoje dvije vrste promjene KZ-a, na što predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije pristao, držeći se uobičajene procedure.

– Jedna je dobra stvar zaštita prava žena, druga je borba protiv nasilja u obitelji, ali obje zasjenjujete željom za uvođenje cenzure u Kazneni zakon, kako bi zaštitili lik i djelo voljenog vam Andreja Plenkovića, famoznog AP-a. Pojavile su se sms poruke u kojima se spominjalo AP-a, njegovog glasnogovornika i glavnog tajnika HDZ-a, i onda je taj famozni AP rekao da toga više neće biti jer mu govorenje o korupciji čini političku štetu. Svi koji o tome govore bit će sankcionirani, kazao je Grbin.

Slično je, također u formi obrazlaganja zahtjeva za stanku, motive Vlade analizirala premijerska kandidatkinja Možemo! Sandra Benčić.

– Umjesto da je Plenković lex AP odvojeno uputio u Sabor, on se skriva iza leđa žrtava nasilja. Zgroženi smo činjenicom da imamo premijera koji je spreman trgovati na način – može zaštita žena, ali samo ako se zaštiti mene od skandala moje stranke, istaknula je Sandra Benčić.

Mostovci nisu eskivirali glasovanje da bi, kako je objasnila Marija Selak Raspudić, »nedvosmisleno pokazali da ne pristaju na ucjene poput ove«.

– Izmjene Kaznenog zakona pridonose pravnoj sigurnosti građana. Uvođenjem femicida dokazujemo ustrajnost u borbi protiv nasilja nad ženama. Kažnjavanjem neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih i dokaznih radnji štitimo, pak, ustavnu presumpciju nevinosti, branila je prijedlog Vlade uime HDZ-a Marija Jelkovac.

Zakon o hrvatskom jeziku usvojen je s 95 glasova, zajedničkim naporom zastupnika vladajuće koalicije i oporbene desnice. Nakon što je predsjednik Sabora Jandroković pročitao da je izglasan ovaj dokument, dvoranom se prolomio pljesak koji nije odmah prestao. »Poslije desetljeća iščekivanja, napokon se ostvario san mnogih generacija hrvatskih domoljuba. Skrb o razvoju hrvatskoga jezika odgovornost je cjelokupnoga hrvatskog društva te stoga mora biti postavljena na široku nadinstitucionalnu i nacionalnu razinu. To će se postići okupljanjem hrvatskih ustanova i najboljih stručnjaka koje ovo društvo može dati za promišljanje razvoja hrvatskoga jezika, identiteta i kulture u budućnosti. Ovo je zakon o budućnosti hrvatskoga jezika«, priopćila je Matica hrvatska, inicijator zakonskog reguliranja hrvatskog jezika.