Zlatko Komadina / Snimila Angela MAKSIMOVIĆ
Kakva je to decentralizacija u kojoj nam pripada samo 20 posto sredstava, pita se primorsko-goranski župan
povezane vijesti
Vlada i premijer Andrej Plenković predstavili su prošlog tjedna novi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, predstavljajući ga kao »zaglavni kamen« daljnje politike fiskalne i funkcionalne decentralizacije. Zakonom se, naime, županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima iznad 35.000 stanovnika, te društvu Državne nekretnine, povjeravaju poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu države.
Županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima povjeravaju se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine, a koje se nalaze na njihovom području. Župani ili gradonačelnici bili bi ovlašteni za raspolaganje nekretninama čija je procijenjena vrijednost do 130.000 eura, a ako je procijenjena vrijednost viša, do iznosa od milijun eura, odluke bi donosila županijska skupština, odnosno gradsko vijeće. Iznad milijun eura, odluka bi i dalje ostala državi.
Političko pitanje
Prihod od upravljanja tom imovinom dijelio bi se između države, županije i grada u omjeru 60:20:20 posto. No, nisu svi u lokalnoj samoupravi automatski oduševljeni ovim Vladinim prijedlogom, jer misle da se država samo rješava dijela svoje odgovornosti.
– Zakon kojim se omogućuje županijama da dobiju 20 posto prihoda od upravljanja državnom imovinom samo izgleda kao da predstavlja važan korak prema decentralizaciji i jačanju regionalne samouprave, no realno, radi se o prebacivanju poslova i odgovornosti koje država ne želi više raditi. Kakva je to decentralizacija u kojoj nam pripada samo 20 posto sredstava? Da je što dobro, ne bi nas dopalo. Država pretvara županije u državnu upravu, a to je političko pitanje. Županije će samo raditi u ime i za račun države, kao kooperanti. Gdje je tu samouprava – pita se primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
Domovi planinarima
Posebna su priča planinarski domovi – u prvoj verziji koja je došla na savjetovanje oni su trebali biti prebačeni na upravljanje županijama, ali zainteresirana javnost se pobunila, a platforma Možemo! čak organizirala i peticiju protiv takvog rješenja, jer žele da planinarske udruge nastave upravljati njima. Sad je Vlada reterirala, te predlaže da se javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode povjerava upravljanje objektima koji se nalaze na njihovom području, dok bi ostali domovi bili i dalje pod državnom kapom. Oni bi s Hrvatskim planinarskim savezom sklapali ugovor o korištenju i održavanju planinarskih skloništa i kuća, bez naknade i na neodređeno vrijeme. – Ocjenjujemo uspješnom našu peticiju koju je dosad potpisalo gotovo 23 tisuće građana. Izmijenjeni prijedlog zakona veliki je napredak u odnosu na prvotni prijedlog – konačno su u zakonu opisane sve vrste planinarskih objekata, određena je njihova svrha, te će biti dani na dugoročno upravljanje, bez naknade, onima koji su ih gradili i koji o njima skrbe sve ove godine – planinarskim društvima. Problematično ostaje pitanje financija, za što ćemo predstaviti svoje prijedloge rješenja, kaže Morena Lekan, vijećnica Možemo! u Skupštini Primorsko-goranske županije. |
Izdavanje dozvola
Država je već prebacila na županije dio državne uprave u izdavanju dijela dozvola i slično, a to je za lokalne razine dosad uglavnom bio trošak. Tu je i pitanje koja se vrsta imovine prebacuje na leđa samouprave – prema prijedlogu koji je bio na javnom savjetovanju, plan je da se na regionalne i lokalne vlasti spušta upravljanje svim nekretninama osim stanovima i poslovnim prostorima, a te su nekretnine, posebice u velikim gradovima i gradovima na obali, upravo i najatraktivnije i najzanimljivije. Stoga se u saborskoj raspravi o ovom prijedlogu mogu očekivati brojne primjedbe oporbe.
Obrazlažući predloženi zakon, potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić tvrdi, pak, da se njime želi omogućiti sustavnije, sveobuhvatnije, kvalitetnije i racionalnije upravljanje državnom imovinom.
– Ta je decentralizacija usuglašena u nekoliko razgovora s predstavnicima općina, gradova i županija i oni su je prihvatili, pohvalili, kaže Bačić.
