Jedna od najuspješnijih i međunarodno iznimno angažiranih članova aktualne Vlade svakako je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Brnjac vodi sektor koji ostvaruje permanentni rast i konstantno participira u petini ukupnog hrvatskog gospodarstva, zbog čega je stalno u fokusu građana. Profesionalna, dinamična i inovativna hrvatska ministrica odlično se snalazi i na međunarodnoj sceni. Iako je prošao tek prvi kvartal 2024., Brnjac će ovu godinu zasigurno pamtiti po finaliziranju reforme upravljanja razvojem turizma za koju je dobila više značajnih priznanja. Jedno od najzanimljivijih bilo je svakako ono koje joj je dodijelio njemački autoklub ADAC, organizacija s više od dvadeset milijuna članova. Riječ je o medalji »Kristofor« što se dodjeljuje pojedincima za posebne zasluge, a ministrica Brnjac ga je dobila zbog predanosti razvoju održivog turizma.

Održivo upravljanje

ADAC-ova medalja je priznanje s jako velikim međunarodnim odjekom. No, ono što je možda još važnije, priznanje je to i razvoju te implementaciji Strategije razvoja održivog turizma koja bilježi i 15 mjeseci primjene u domaćem turizmu. Kakve su reakcije u profesionalnim krugovima, kako vaše kolege reagiraju na postavke i postignuća Strategije?

– Zadovoljstvo je vidjeti da je Hrvatska već prepoznata kao predvodnik u razvoju održivog turizma, što je potvrđeno i na prošlogodišnjem Forumu na visokoj razini za održivi razvoj u UN-u u New Yorku, gdje smo uspješno predstavili svoju reformu, a zatim i na mnogim drugim događanjima, kao i na Globalnom okruglom stolu lidera u turizmu koji je nedavno održan u sklopu sajma u Berlinu. Hrvatska je za sada jedina zemlja sa Zakonom koji propisuje alate za održivo upravljanje destinacijama na temelju egzaktnih podataka. Kvalitetu i značaj hrvatske reforme upravljanja razvojem turizma prepoznali su i Svjetska turistička organizacija (UN Torism), OECD, ali i Europska komisija, koja je posebno istaknula hrvatsku Strategiju razvoja održivog turizma kao primjer kako usmjeriti turizam prema održivosti. Najvažnije je ipak da su naše aktivnosti poduprli oni koji ih na terenu trebaju i provoditi – župani, gradonačelnici, načelnici, turističke zajednice. Kao što ste spomenuli, u sklopu turističkog sajma Fre.e. u Münchenu krajem veljače primila sam i »Kristofor« medalju kao priznanje za hrvatska postignuća u razvoju održivog turizma. Ova nagrada potvrđuje da je smjer održivog turizma, pravi i jedini smjer kojemu trebamo težiti. Zakon o turizmu, Hrvatskoj kao prvoj zemlji koja je takav zakon usvojila, omogućava upravljanje razvojem turizma na temelju podataka, čime se želi osigurati transparentnost, očuvanje resursa i ugodniji boravak za naše turiste, ali i bolji i kvalitetniji život za lokalno stanovništvo u turističkim odredištima. Iako je još puno posla pred nama, drago mi je da je čitav turistički sektor fokusiran na održivost, povećanje kvalitete te cjelogodišnju turističku ponudu.

Arhiva NL

Rezultati iz prvog ovogodišnjeg kvartala također su jako dobri: više od 1,1 milijun dolazaka i više od tri milijuna noćenja – 16 posto više dolazaka, 15 posto više noćenja. Kako pojašnjavate tako dobar početak turističke godine?

– Ovi rezultati su potvrda kako smo već počeli ostvarivati naš glavni strateški cilj, a to je da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija. Sve što smo postigli posljedica je rada i angažmana cijelog turističkog sektora, kao i aktivnosti koje smo proveli i provodimo u posljednjih osam godina. To je potvrda da sinergijom svih dionika, kakvu imamo tijekom cijelog mandata ove Vlade, možemo doći do odličnih rezultata. Važno je naglasiti kako smo u mandatu predsjednika Plenkovića počeli sa zajedničkim sastancima turističkog sektora, koje smo sada učinili i zakonskom obvezom. Vlada je kontinuirano pružala punu podršku cijelom sektoru, kroz sve krize koje smo zajednički prošli. Zahvaljujući toj podršci sačuvano je 800.000 radnih mjesta te doneseno šest paketa mjera vrijednih 7,7 milijardi eura kojima smo pomogli kako poduzetnicima tako i lokalnom stanovništvu i svim građanima RH, a u sve mjere pomoći ravnopravno je bio uključen turistički sektor. Kada govorimo o ulaganjima, osiguran je rekordni iznos bespovratnih sredstava za turistički sektor od 1,3 milijarde eura, i to je dio reforme u kojoj smo stvorili strateški i zakonski okvir kako bismo hrvatski turizam razvijali u smjeru održivosti i cjelogodišnjeg turizma. Svi ovi podaci, među kojima posebno veseli činjenica da već drugu godinu zaredom bilježimo rekordnu predsezonu, potvrda su kako se naši strateški ciljevi ostvaruju i kako ono što smo obećali i ostvarujemo.

Jako je dobar bio i Uskrs koliko god da je njegov dolazak u ožujku uvijek smetnja značajnim turističkim rezultatima?

– Istina, do sada smo uvijek gledali brojke s malom bojazni kada je Uskrs dolazio ranije, jer je obično tada i broj dolazaka i noćenja bio skromniji, međutim s razvojem cjelogodišnjeg turizma, kada Hrvatska tijekom cijele godine nudi zanimljive i atraktivne sadržaje koji privlače turiste, pozitivni turistički rezultati ne ovise samo o suncu i moru.

Pozitivni rezultati

Lani su se zbog uvođenja eura i svih potresa koje jedna tako značajna financijska operacija logično izaziva, javili glasovi, pa tako i u domeni stručne javnosti, koji su tvrdili da ćemo ceh lanjskog rasta cijena platiti ove godine. Kako to da se »krah« nije dogodio, da su rezultati još i bolji nego u istom lanjskom razdoblju?

– Hrvatska ima puno za ponuditi, a mi se na različitim sajmovima trudimo na najbolji način prezentirati raznovrsnost i kvalitetu naše ponude. Nažalost, dosta smo se i sami koncentrirali na neke negativne primjere koji su više iznimka nego pravilo, česte su bile usporedbe s destinacijama koje tek razvijaju ponudu, pa su stoga i cjenovno prihvatljivije, ali turisti su prepoznali da Hrvatska nudi kvalitetu i vrijednost za novac. Hrvatska je danas prepoznata kao sigurna destinacija brojnih prirodnih i kulturnih resursa, a kontinuirano ulažemo i u brojne manifestacije tijekom cijele godine, kao i u bolju zračnu povezanost. Hrvatska ima i odličnu cestovnu povezanost i kontinuirano ulaže u sigurnost na kopnu i moru i u teško pristupačnim predjelima, a kanadere posuđujemo i susjedima – i to su neki od rezultata ove Vlade koja je pokazala da je odgovorna, da radi, gradi i ulaže u svaki kutak naše domovine te štitimo nacionalne interese i nalazimo rješenja za sve izazove.

Je li onda većina te »kritike« bila zapravo inicirana političkim predznakom, ne istinskim razumijevanjem financijskih i turističkih kretanja?

– Uvijek treba gledati od koga dolaze kritike i što su ti koji kritiziraju napravili kada su imali priliku. Ako znamo da je u njihovom mandatu prosječna plaća narasla za 24 eura, a mi smo je povećali za 490 eura, ako znamo da smo u njihovom mandatu imali najniži kreditni rejting, a mi smo podigli kreditni rejting Hrvatske na korak do »A« investicijske razine, ako znamo da je u njihovom mandatu mirovina narasla za 12 eura, a mi smo je podigli za 223 eura i da dalje ne nabrajam, onda mislim da to sve govori. Ne zaboravimo da je Hrvatska zahvaljujući angažmanu ove Vlade na isti dan ušla u Schengen i europodručje, što je i u kontekstu turizma izuzetno važno postignuće. Pelješkim mostom spojili smo hrvatski teritorij, izgradili hrvatski dio koridora Vc, probili drugu cijev tunela Učka te dovršavamo puni profil Istarskog ipsilona. Kada se sagledaju sve te aktivnosti, rezultati niti ne mogu biti drukčiji nego pozitivni.

Investicijski ciklus

U samo deset godina, Hrvatska je udvostručila financijski dio turističkog prometa. Sa 7,2 na 14,6 milijardi eura. Uzmemo li u obzir uobičajena inflacijska kretanja, rast je svejedno golem. Što se to toliko značajno promijenilo u tako kratkom razdoblju da je financijski dio toliko bolji?

– Hrvatska je u posljednjih osam godina postala jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija Europe, ali i svijeta. Rast prihoda povezan je s rastom posjećenosti, pa se mora uzeti u obzir da je broj noćenja 2016. godine bio 78 milijuna, a u 2023. godini 108 milijuna noćenja, što znači da govorimo o 30 milijuna više ostvarenih noćenja. To je pratio i porast kvalitete smještajnih kapaciteta, a posljednjih godina i porast kvalitete ponude. Tako imamo značajan rast (87 posto) broja hotela s četiri zvjezdice te je udvostručen broj hotela s pet zvjezdica. Rast kvalitete vidljiv je i u ostalim segmentima smještaja, kampovima, marinama, privatnom smještaju, ali i drugim ugostiteljskim objektima, kao i u segmentu turističkih proizvoda. Sve ovo pokazuje da se Hrvatska profilira kao kvalitetna boutique destinacija, koja turistima nudi i sadržaj koji ima svoju cijenu, ali i da su turisti takvu uslugu spremni i platiti. Isto tako, kao što sam već spomenula, Hrvatska se već profilira kao cjelogodišnja destinacija, nudi usluge i sadržaje tijekom cijele godine i privlači sve veći broj turista koji nisu više koncentrirani samo na ljetne mjesece već dolaze tijekom cijele godine.

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Hrvatska permanentno inzistira na rastu kvalitete, dakako uz sve one postavke koje ima prema očuvanju prirode i kvalitete života stanovnika turističkih regija, na usmjeravanje investicija u smještajne jedinice prema onima najviših kategorija. Kako u svemu tome potaknuti investiranje u hotele najviše kategorije. Njihov je naime udio izrazito nizak u ukupnom broju turističkih kapaciteta, posebno je evidentan izostanak najuglednijih, svakako i najskupljih, hotelskih lanaca.

– Kao što sam ranije spomenula, taj segment se jako mijenja i već se promijenio te je u proteklom razdoblju broj hotela s pet zvjezdica udvostručen, a kampovi su posebno napredovali. Kako bismo poticali investicije u privatnom sektoru, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti osigurali smo 165,7 milijuna eura za njihovu zelenu i digitalnu tranziciju te je 50 projekata dobilo bespovratna sredstva. To znači da ćemo završetkom ovog investicijskog ciklusa imati niz novih ili obnovljenih hotela koji će zadovoljavati sve uvjete održivosti i nuditi vrhunsku uslugu, upravo onakvu kakvu današnji turisti traže. Ulaganja nastavljamo u istom smjeru i Višegodišnjim financijskim okvirom 2021. – 2027., a uz poticanje privatnih investicija, dodatno potičemo i ulaganja u javnu turističku infrastrukturu s posebnim naglaskom na zdravstveni i aktivni turizam. Osigurali smo 120 milijuna eura za 13 projekata zdravstvenog turizma, kako bismo osnažili čitave regije, jer znamo da je zdravstveni turizam najprofitabilniji oblik turizma. Sve su to aktivnosti kojima poboljšavamo kvalitetu sadržaja i usluge, odmičemo se od sezonalnosti i masovnog turizma, a istovremeno turizam činimo snažnijim i otpornijim te osiguravamo da Hrvatska i u budućnosti bude konkurentna i zadrži status jedne od najpoželjnijih destinacija.

Kvalitetan smještaj u domaćinstvu iznimno važan za uspjeh turizma

Nedavno ste najavili zakonske odredbe kojima bi se preuredilo privatni iznajmljivački sektor. Konkretno, nakana je razdvojiti smještaj u obitelji, u jedinicama gdje žive i iznajmljivači, od rentijerstva, dakle vlasništva nad velikim brojem apartmana koji se dakako mogu smatrati i sasvim drugačije oporezivom kategorijom?

– Uvijek naglašavam kako smještaj u domaćinstvu čini više od pola naše ukupne smještajne ponude te je u pojedinim ruralnim područjima i na otocima temelj razvoja turizma. Zato je kvalitetan smještaj u domaćinstvu iznimno važan za uspjeh hrvatskog turizma. Moramo voditi brigu o lokalnom stanovništvu kojem je turizam često i osnovna djelatnost i zato je nužno donositi balansirane mjere. Znamo da je Hrvatska nejednako turistički razvijena i zbog toga smo instrumente za reguliranje opterećenja ove vrste smještaja dali na raspolaganje jedinicama lokalne i regionalne samouprave te oni mogu određivati maksimalne i minimalne iznose paušalnog poreza i turističke pristojbe po krevetu, a reformom upravljanja turizmom, odnosno novim Zakonom o turizmu, dobili su i dodatne alate. Tu mislim prije svega na to da Zakon omogućava jedinicama lokalne samouprave koje se suočavaju s prekomjernim turizmom i nedostatkom cjenovno pristupačnog dugoročnog smještaja za potrebe stanovanja lokalnog stanovništva donošenje odluka o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja kao i odluka o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji. Ove odluke se u najrazvijenijim destinacijama, koje su riziku od prekomjernog turizma, moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, a mogu se odnositi na dio ili cijelo područje jedinice lokalne samouprave. Tijela nadležna za provedbu postupaka koji se vode temeljem odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti dužna su postupiti u skladu s donesenim odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave prilikom donošenja pojedinačnih rješenja. Kako je predviđeno Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. i Nacionalnim planom razvoja održivog turizma do 2027. godine, nakon donošenja Zakona o turizmu, provodi se analiza potrebnih promjena u postojećim propisima kako bi se uskladili s krovnim zakonom. U tijeku je analiza propisa koji uređuju obavljanje turističke djelatnosti i pružanje usluga u turizmu, a analizirat ćemo i druge propise koji utječu na razvoj turizma i predložiti potrebne izmjene kako bi se osigurala međuresorna sinergija i još jače usmjerilo razvoj turizma k održivosti.

Osim toga, kako je najavljeno Strategijom i Nacionalnim planom, provest će se unapređenje sustava kategorizacije, modernizacijom propisa o razvrstavanju i kategorizaciji objekata, kako bi se propisani standardi uskladili s trendovima na turističkom tržištu te uvođenjem standarda ekološki prihvatljivog i društveno odgovornog poslovanja objekata.

Strategijom i Nacionalnim planom također je predviđeno da će se redefinirati uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu uzimajući u obzir društvene, ekološke i ekonomske kriterije. To svakako znači i diferenciranje domaćina od onih koji se pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bave kao gospodarskom djelatnošću, tzv. rentijera, i to kako bismo utjecali na bolju kvalitetu ponude obiteljskog smještaja, kao i na mogućnost priuštivog stanovanja i rast cijena dugoročnog najma u najopterećenijim destinacijama.

Nijedna Vlada nije davala podršku sportu kao ova

Osim u turizmu, u sportu je također napravljen određen iskorak?

– Mislim da niti jedna Vlada nije davala podršku sportu kao što to čini ova. Počnimo samo od činjenice da su sredstva od 2016. godine povećana četverostruko, s 28 milijuna na više od 120 milijuna koliko imamo u ovoj olimpijskoj i paraolimpijskoj godini. Zatim, donijeli smo strateški i zakonodavni okvir te započeli niz aktivnosti koje do ove Vlade nisu postojale – od sustavnog ulaganja u lokalnu sportsku infrastrukturu i velika međunarodna sportska natjecanja, do izravne financijske pomoći županijskim sportskim zajednicama za sport djece i mladih, što smo propisali novim Zakonom o sportu. Naša primarna zadaća je učiniti sport dostupnim svim građanima Hrvatske te osigurati optimalne uvjete za bavljenje sportom kako vrhunskim sportašima tako i rekreativcima, a posebno djeci i mladima.

Za razliku od drugih stranaka, HDZ se ima čime pohvaliti

Marko Lukunic/PIXSELL

Nalazimo se u zoni parlamentarnih izbora. Za nekoliko tjedana bit će poznato nastavljate li posao na funkciji na kojoj vas pratimo već četiri godine. Kakve su vaše pretpostavke, tko će formirati buduću Vladu?

– Sigurna sam da će to biti HDZ, jer će građani prepoznati one koji su ih sigurno vodili posljednjih osam godina i koji su pokazali kako su spremni za sve izazove. O snazi i kvaliteti politika koje provodi Hrvatska demokratska zajednica najbolje govore naši rezultati i postignuća, koja su brojna, dobra, korisna, pozitivna za hrvatske građane i gospodarstvo. Nikog nismo zaboravili i ostavili po strani, vodimo računa o svakoj skupini našeg društva, razvijamo svaki kutak naše domovine i tako ćemo nastaviti i sljedeće četiri godine.

Na listi HDZ-a nalazite se u VII. izbornoj jedinici. Riječ je o vrlo velikom i jednako toliko raznolikom prostoru, kakav rezultat predviđate, kakav bi odnos broja mandata u njoj mogao biti?

– Kao i na razini cijele Hrvatske, očekujem pobjedu Hrvatske demokratske zajednice. Imamo odličnu listu koju predvodi Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, a na njoj su naše županice i župani, gradonačelnice i gradonačelnici – Martina Furdek Hajdin, Ernest Petry, Ivan Celjak, Magdalena Komes, Damir Mandić i Ivan Dabo. Naši partneri su Marijana Petir i general Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, a na listi su i naši dosadašnji saborski zastupnici – Majda Burić i Rade Šimičević, kao i kolegice Anđelka Salopek i Sanja Mioković. Kao što možete vidjeti, ženske snage ne nedostaje, a lista je spoj iskustva i entuzijazma te nam je glavni cilj nastaviti s politikom razvoja i prosperiteta. Zato sam iznimno ponosna da sam i ja kao ministrica turizma i sporta dio ovako snažne liste Hrvatske demokratske zajednice, i to za područje koje ima nevjerojatan turistički potencijal, koji raste svakim danom. Za razliku od drugih stranaka, imamo se čime pohvaliti i ponosni smo na sve što smo postigli zajedno. Zato i na ove izbore izlazimo s programom koji je utemeljen na našim vrijednostima i postignućima, a u odgovoru na sve izazove, naša vizija Hrvatske do 2028. godine je uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska.