Ulazimo u sam kraj vrhunca vrlo uspješne ljetne turističke sezone čije su brojke dosegle te u određenim segmentima i destinacijama čak i premašile one iz rekordne 2019. godine.

Uspoređujući brojke nemoguće je ne oteti se dojmu kako je turistička 2022. godina već među najuspješnijim godinama hrvatskog turizma. Od početka godine Hrvatsku je posjetilo više od 12 milijuna turista koji su ostvarili oko 70 milijuna noćenja, a naša je zemlja, unatoč oporavku ostalih destinacija na Mediteranu, koje su bile znatno pogođenije pandemijom, zadržala odlične rezultate i trenutačno ostvaruje 95 posto turističkog prometa u odnosu na dosad rekordnu 2019. godinu. Možemo li biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, što donosi nastavak godine te koje promjene hrvatski turizam može očekivati u nadolazećim godinama, upitali smo ministricu turizma i sporta Nikolinu Brnjac.

– Turistička 2022. godina je dosad zaista bila odlična. Još uvijek smo u jeku ljetne sezone gdje u Hrvatskoj boravi više od milijun turista dnevno. No, naglasila bih prije svega da smo zadovoljni cijelom godinom, a ne samo ljetnom sezonom. Tijekom proljeća ostvarili smo izvrsne rezultate, ostvareno je čak pet milijuna dolazaka turista što je posebice važno jer je upravo početak godine donio velike stresove, od geopolitičkih, do širenja nove i zaraznije varijante COVID-19. Unatoč tomu, u prvom tromjesečju ove godine, prema podacima HNB-a, imali smo najveće prihode od stranih turista u povijesti kada je u pitanju to razdoblje.

Vjerujem da je razlog tome što smo se uistinu dokazali kroz dvije pandemijske godine i pokazali i starim i novim gostima da brinemo za njihovu sigurnost, a ujedno i da je Hrvatska destinacija koja nudi brojne i različite kvalitetne sadržaje. U doba pandemije smo dobro iskoristili povoljnu epidemiološku situaciju, kao i činjenicu da smo za mnoge Europljane autodestinacija, a turisti su imali prilike upoznati Hrvatsku u kojoj nije bilo masovnog i prekomjernog turizma kakvom smo svjedočili 2019. godine. Ubrzali smo i unaprijedili mnoge procese, osobito digitalizaciju, a dobili smo i poticaj za promišljanje kako pružiti kvalitetniju uslugu.

Višemilijunski dolasci

Turistička sezona bilježi odlične rezultate i Hrvatska ostvaruje 95 posto turističkog prometa iz 2019. godine. Što se očekuje u nastavku sezone te hoćemo li uspjeti nadmašiti rekorde?

– U ljetnoj sezoni ove godine opet smo među najtraženijim destinacijama u Europi te smo jedna od rijetkih destinacija koja je već u ovoj godini dosad dosegla rezultate iz razdoblja pretpandemijske 2019. godine. Ako gledamo financijski, ove godine ostvarujemo za 33 posto bolje rezultate nego li 2019. godine, a već tijekom rujna očekujemo da ćemo nadmašiti 28 milijardi kuna, kolika je bila vrijednost fiskaliziranih računa u čitavoj 2019. godini. Dodatno veseli što su rezervacije za jesen vrlo dobre te očekujemo nastavak pozitivnih trendova i u nastavku godine. To je turizam kakav želimo, cjelogodišnji, kvalitetan i održiv. U konačnici ne treba zaboraviti, uz višemilijunske dolaske turista iz cijelog svijeta, turizam predstavlja veliku pozornicu na kojoj predstavljamo sve ono što Hrvatska ima i nudi.

Na temu ovogodišnjih rezultata te pripreme za sljedeću turističku godinu, na inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, u Petrčanima kod Zadra održan je sastanak članova Vlade s predstavnicima najvećih turističkih tvrtki, udruženja i udruga te županima obalnih županija. Koliko je važno održavati dobru suradnju te koje je rezultate sastanak polučio?

– Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu, ali i svim drugim sektorima koji su vezani uz turizam, tijekom posljednje dvije pandemijske godine bila je presudna, a plodove tog koordiniranog rada, mjera za očuvanje radnih mjesta, financijskih i sigurnosnih mjera, ubiremo danas. Upravo smo zato već sada, u samom srcu ljetne sezone, održali sastanak na kojem smo otvoreno razgovarali o svim temama koje su ključne za turizam. U ovakvoj otvorenoj komunikaciji i partnerskoj suradnji lakše se prepoznaju i rješavaju izazovi i prepreke. Važno je istaknuti kako je na sastanku, koji je uistinu bio prepun pozitivnih tonova, dogovoreno kako će se još više intenzivirati komunikacija turističkog sektora s Vladom o svim pitanjima, a napredak će se razmotriti već u listopadu na Danima hrvatskog turizma.

Nikolina Brnjac / Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Paralelno s aktivnostima za ovu turističku godinu priprema se i sljedeća. Što možemo očekivati u turističkoj 2023. godini s obzirom na okolnosti, globalno neizvjesnu situaciju te promjene koje Hrvatsku očekuju već početkom godine?

– U novu godinu krećemo ulaskom u Schengen te prelaskom na euro što će dodatno olakšati turistički promet tijekom cijele godine, stimulirati daljnju potrošnju i investicije u turizam. Istovremeno geopolitičko, financijsko, ali i epidemiološko stanje u Europi i svijetu stavlja određeni upitnik na gospodarska kretanja te stoga, kao i dosad, pripremamo se kako bi turistički sektor i gospodarstvo bili što otporniji i efikasniji te nastavili svoj rast i razvoj.

Četiri strateška cilja

Hrvatski turizam ove godine dobiva i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, krovni dokument koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u sljedećih osam godina. Koji su najvažniji strateški ciljevi definirani?

– Kroz Strategiju su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu. Ciljevi uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Svaki strateški cilj povezan je i s razvojnim potrebama i izvorima financiranja. Vodili smo računa da Strategija bude usklađena s prioritetima ostalih resora u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine. Upravo stoga ono što u Strategiji piše nije lista želja i ideja, već su svi ciljevi postavljeni na način da njihovo ostvarenje bude uistinu moguće, ali i financijski potaknuto od strane Vlade. To između ostalog uključuje Nacionalni plan oporavka i otpornosti kroz koji će biti dostupno 1,25 milijarde kuna za privatni turistički sektor, 930 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu te Višegodišnji financijski okvir. Po prvi put je izrađena i Strateška procjena utjecaja na okoliš, a izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će sadržavati konkretne mjere, što će, vjerujem, odgovoriti na pitanja jednog dijela dionika koji smatraju da u Strategiji nisu dovoljno zastupljeni.

Koje bi promjene nova Strategija trebala donijeti budućnosti hrvatskog turizma i kojim se problemima u turizmu bavi?

– Konzultanti koji su nam pomogli u izradi Strategije, a to je prvenstveno opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, zajedno su s nama proveli mnoge naporne radne sate. Ovom prilikom zahvaljujem dekanici Sandri Janković i cijelom timu na čelu s profesoricom Dorom Smolčić Jurdanom na trudu, fleksibilnosti i odličnoj suradnji. Mislim da smo zajedno uspjeli izraditi dokument koji će postaviti temelje dugoročnom ekonomskom uspjehu hrvatskog turizma, ali i demografskoj revitalizaciji lokalnih zajednica i zadovoljstvu građana koji žive u turističkim destinacijama. Iako je struktura smještaja tema koju mnogi vole stavljati u prvi plan, to nije jedina niti najvažnija tema za održivu budućnost turizma u Hrvatskoj. Jednako važne teme su klimatske promjene i kako će one utjecati na turizam u priobalju – što će za 10 godina donijeti vrućine, suše, požari, kako ćemo štititi more koje nam je najprepoznatljiviji resurs, kao i ostala prirodna bogatstva koja su mamac za turiste – i bit će to sve više u ovom stresnom digitalnom dobu. Posebno je važno i za naš nacionalni identitet kako ćemo interpretirati svoju kulturnu i povijesnu baštinu, kako ćemo čuvati stare gradske jezgre od devastacije, kako ćemo upravljati prostorom i tokovima turista, i ono najvažnije, kako ćemo zadržati svoje ljude na kvalitetnim, sigurnim i dobro plaćenim radnim mjestima.

Hoće li Strategija donijeti odgovore na pitanja koja muče sektor?

– Da bismo bili konkurentni, moramo osjetiti bilo suvremenih turista koji žele sigurnost, autentičnost, kvalitetu i održivost. Hrvatska sve to može i mora ponuditi ukoliko želi uspješan turizam, a Strategija je temelj na kojem ćemo graditi buduće aktivnosti Ministarstva, kao i okvir za suradnju sa svim ostalim resorima u Vladi i ostalim dionicima. Predsjednik Vlade i kolege ministri su uistinu do sada pokazali veliku želju i inicijativu kada se radi o turističkom sektoru, puno je tu značajnih iskoraka učinjeno, od poticanja ulaganja do osiguranja radne snage, pa i aktivne komunikacije s ministrima i predsjednicima Vlade drugih država koja nam je pomogla prevladati izazove kriznih pandemijskih godina.

Sastanak u Petrčanima potvrdio je kako smo svi na sličnoj liniji razmišljanja i kako Strategija dolazi u pravi čas i s pravim odgovorima. I župani i predstavnici sektora referirali su se u više navrata na potrebu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj, koju uspješne godine poput 2019. ili 2022. čine još vidljivijim. Jasno je da moramo rješavati neke dugoročne probleme koji su počeli eskalirati još 2019. godine i da to moramo činiti dugoročnim mjerama, a također je jasno da jedno ministarstvo, pa ni Vlada, bez suradnje s lokalnom i regionalnom samoupravom i cijelim sektorom, ne može riješiti pitanja koja nas tište. Zato je dobro i da Strategija ide na usvajanje u Hrvatski sabor. Svi moramo preuzeti odgovornost za budući smjer i uspjeh hrvatskog turizma i koristiti svoje nadležnosti na dobrobit cijelog sustava.