ZAGREB – Poslodavci u turizmu najveći bazen za pronalazak radne snage imaju zapravo u vlastitom dvorištu, odnosno u svojim mjestima ili županijama, pokazuju to rezultati redovite ankete o aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku.

Prema toj anketi, stopa nezaposlenih, odnosno broj potencijalnih radnika u dobi od 15 do 64 godine koje bi turizam mogao angažirati u Jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam županija koje dijelom zahvaćaju i obalu, znatno je veći nego, primjerice, u Gradu Zagrebu ili Sjevernoj Hrvatskoj.

Stopa nezaposlenih na Jadranu je tako u provom tromjesečju ove godine bila gotovo tri puta veća nego u Gradu Zagrebu ili Sjevernoj Hrvatskoj.

Nevidljiv potencijal

Anketa o radnoj snazi pokazala je da je u prvom kvartalu u Jadranskoj Hrvatskoj bilo nezaposleno 9,6 posto stanovništva u aktivnoj dobi od 15 do 64 godine dok je, primjerice, u Gradu Zagrebu nezaposlenost iznosila 3,5 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj 3,4 posto.

Lošije od Jadranske Hrvatske stoji tek Panonska Hrvatska, koja uključuje najnerazvijenije hrvatske županije i imala je stopu nezaposlenosti 10,6. Logično je onda i to da je nakon Panonske Hrvatske stopa zaposlenosti najlošija upravo na Jadranu i da je niža od državnog prosjeka. Stopa zaposlenosti u Zagrebu je 72,4 posto i na razini je prosjeka Europske unije, a u Jadranskoj Hrvatskoj je tek 62,3 posto i to je znatno lošiji rezultat i od Sjeverne Hrvatske, gdje je 67,2 posto.

Bazen od gotovo deset posto nezaposlenih u radnoj snazi na kraju prvog tromjesečja čini se kao velik potencijal za turističke tvrtke uoči samog početka sezone, a podaci za drugo i treće tromjesečje pokazat će jesu li ga poslodavci iskoristili.

Prema njihovim vapajima kako im nedostaje radnika očito nisu, a podaci za prošlogodišnje treće tromjesečje sugeriraju da se ni lani među domaćim stanovništvom nisu pretjerano trudili pronaći radnu snagu.

Kao i lani

Ista anketa pokazuje da je lani u trećem tromjesečju, dakle od početka srpnja do kraja rujna, u vrijeme najjačeg dolaska gostiju na Jadran, ta regija i dalje bila druga po udjelu nezaposlenih u radnoj snazi. Bio je taj udio očekivano nešto manji nego ove godine u proljeće, ali ni u najvećoj špici sezone nije se spuštao ispod osam posto i bio je dva i pol puta veći nego u Zagrebu ili Sjevernoj Hrvatskoj i za gotovo dva postotna poena veći od prosjeka Hrvatske.

Takav udio nezaposlenih u ukupnoj radnoj snazi u regiji koja je u ljetnim mjesecima najveće tržište poslova u Hrvatskoj sugerira da poslodavci lokalnom stanovništvu nisu spremni ponuditi dovoljno privlačne uvjete da bi barem na tri mjeseca napustili svijet nezaposlenosti ili da najveći dio stanovništva na Jadranu dovoljno dobro živi od turizma pa si mogu dopustiti nezaposlenost i u vrijeme kada posla ima dovoljno i na kućnom pragu.