Bude li pravomoćno, ovo sigurno neće ugroziti, a pogotovo ne uništiti bankarski sektor. Novac će se opet vratiti u gospodarstvo, ono kojem su banke u cijelom svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, prvo novac uzele. Smanjit će im dobit, to da, veli Nicole Kwiatkowski
ZAGREB »Nisam tipična odvjetnica, priznajem. Svakog si jutra podrežem krila i borim s odvjetničkom taštinom. Nije lako. Neću lagati pa reći da sve ovo ne utječe na mene, naravno da utječe. Ipak, moj mi je privatni život jako drag i ne bih voljela prevelike promjene – ne želim biti odvjetnica koja radi po cijeli dan i ima puno novca« – krajnje iskreno o sebi progovara Nicole Kwiatkowski, 42-godišnja odvjetnica udruge Franak koja je, zajedno s kolegom Nikšom Valjalom, odvjetnikom društva Potrošač, ušla u povijest hrvatskog pravosuđa. Dobila je prvu utakmicu u prvoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj ikad, i vrlo je optimistična oko nastavka tog spora. Makar je i nju, kaže, iznenadila presuda suca Radovana Dobronića.
Veliki zalogaj
»Iznenadila me je, svih nas je iznenadila, makar smo znali da smo u pravu, pogotovo što se tiče kamate. Bili smo sve sigurniji i za dio tužbe koji se odnosi na valutnu klauzulu makar, do jučer, ne i skroz uvjereni da će proći. Iznenadili smo se kad je sudac i odredbe o valutnoj klauzuli i o kamati proglasio nepoštenima i, po Zakonu o zaštiti potrošača, ništavnima«, napominje odvjetnica.
Jedina koja je, zajedno s kolegom Valjalom pristala, i to pro bono, zastupati udrugu Franak, i krenuti u ovu bitku, zagristi tako veliki zalogaj. Mnogi su odvjetnici, uvjereni da »frankovci« nemaju nikakve šanse kontra banaka, prije nje odmahnuli rukom, i odbili ući u spor, ona je pristala. Kako priznaje, najviše zbog sebe same, da vlastite misli skrene s osobne tragedije. Niti mjesec dana prije negoli se dala u ovaj posao, izgubila je supruga.
»Iz udruge su me, konkretno prijateljica Petra Rodik, u početku zvali samo da im pomognem oko osnivanja udruge, i u tome sam im pomogla. U to se vrijeme o ovakvom ishodu spora nije moglo niti sanjati, niti se tužba još uopće pripremala. Kad se s pripremanjem tužbe ipak krenulo, ja na tome nisam radila, niti sam htjela to raditi, pa je priču preuzeo jedan drugi odvjetnik. Nažalost, zbog nekih je proceduralnih pogrešaka prva tužba odmah odbačena. Dugo sam se nećkala da li da u ovo ozbiljnije uđem, u to mi je vrijeme suprug bio teško bolestan. Preminuo je u studenom 2011. godine, prijatelji su me vrlo brzo nakon toga ponovo zvali u pomoć, a ja vidjela priliku da, kroz mukotrpan rad na ovome, i pomažući njima, zapravo pomognem samoj sebi«, priča Nicole.
Opsežni materijali
Zahvaljujući mišljenjima kolega koji su, kaže kroz smijeh, »više ljudi, a manje odvjetnici«, shvatila je da tužba itekako ima smisla i drži vodu. Počela ju je pripremati u prosincu 2011., mjesec dana nakon suprugove smrti, da bi u travnju s njom bila na Trgovačkom sudu. Iako specijalizirana upravo za ovo područje – građansko i trgovačko pravo, Nicole se, kaže, morala naoružati dodatnim znanjima iz ekonomije, a onda, s kolegom Valjalom, krenuti u bitku protiv odvjetničkih timova osam banaka.
Frankovci bez novca
»Svekar je bio moj mentor, čovjek koji me učio, i inzistirao na skromnosti prije svega«, nastavlja Nicole. Bi li svekar, pitamo ju, pristao na njezin »transfer« u neku veliku banku, ponudi li joj se prelazak »na drugu stranu«?
»Ne bi on volio da ja odem iz ovih voda, niti bih ja voljela da mi se život promijeni«, odgovara odvjetnica. U ovo se dala znajući da »frankovci« novca za plaćanje njenih usluga nemaju, a što dalje bude, dodaje – bit će. Slučaj joj je, priznaje, uzeo puno vremena, i pate druge stranke koje ima. Na pitanje javljaju li joj se ovih dana, kao »broju jedan« među odvjetnicima, novi potencijalni klijenti, odvjetnica pristojno odbija odgovoriti. Bila potvrđena ili ne na drugostupanjskom, Visokom trgovačkom sudu, ova će presuda, ističe, svakako ostati povijesna, i ostavit će traga na svima.
»Nema razloga za pesimizam, dapače. Čak i ako Visoki trgovački sud promijeni ovu odluku, puno toga je već napravljeno – probudila se svijest kod potrošača; ljudi su postali svjesni da trebaju biti oprezni kad ulaze u financijske aranžmane, no i banke će, uvjerena sam, promijeniti svoje ponašanje«, kaže odvjetnica.
Svaki ugovor posebno
Postane li Dobronićeva presuda pravomoćna, podsjeća, banke će u roku od 60 dana svakom zaduženom u »švicarcima« morati ponuditi aneks ugovora kojim će glavnica biti pretvorena u kunsku, i vraćena na početni iznos, preračunata s tečajem koji je vrijedio na dan realizacije kredita. Kamata se mora također vratiti na početnu, i mora postati fiksna, a ukoliko banke same ne ponude klijentima takav aneks ugovora, ova će ga presuda zamijeniti. Privatna tužba podnosit će se pak za povrat preplaćenog zbog rasta kamata. Sudac taj iznos nije mogao dosuditi, jer ovisi o svakom ugovoru o kreditu posebno, pojašnjava odvjetnica Kwiatkowski.
Nije, odgovara nam, niti pokušala, nitko od njih nije pokušao izračunati koliko bi eventualni pravorijek koštao banke.
»Cifre koje se spominju, od sedam do 15 milijardi kuna, zastrašivanje su javnosti kolapsom sustava. Bude li pravomoćno, ovo sigurno nije nešto što će ugroziti, a pogotovo ne uništiti bankarski sektor. Postoje metode, ako presuda postane pravomoćna, kako se to može provesti, a da nitko ne bude oštećen. Ako se ta količina novca i javi, ona će se opet vratiti u gospodarstvo, ono kojem su banke u cijelom svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, prvo novac uzele. A kad se vrati u gospodarstvo, vratit će se i bankama. Smanjit će im dobit, to da«, veli Nicole, koja je sama zadužena u eurima.
