Štrajk u školama, nakon propalog pokušaja mirenja, dogodit će se upravo u danima kad se odražavaju nacionalni ispiti i provode učenička natjecanja, što sindikatima jača pozicije i osigurava snažan pritisak na Vladu. Na šteti će, međutim, biti učenici, zbog čega su već krenule kritike zabrinutih roditelja, a sličan je stav u komentaru za naš list izrazila i pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević. Istodobno, čak ni među obrazovnim sindikatima nema konsenzusa oko toga je li vrijeme za ovakve sindikalne akcije ili ne.

– Ključno je osigurati da provođenje štrajka ne ugrozi temeljna prava djece na kvalitetno obrazovanje. Najbolji interes djeteta, sukladno konvencijama, mora imati prednost u svim akcijama koje se odnose na djecu. U kontekstu najavljenog štrajka, to znači da sve uključene strane moraju uzeti u obzir potencijalni utjecaj na učenike, posebice one koji se pripremaju za nacionalne ispite, poručuje pravobraniteljica. Poziva pritom sve uključene strane da razmotre alternativne načine za ostvarivanje svojih legitimnih ciljeva, kako se ne bi ugrozio kontinuitet i kvaliteta obrazovnog procesa.

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Negativne posljedice

– Posebno je važno osigurati da učenici, koji su u osjetljivom razdoblju pripreme i provedbe nacionalnih ispita, ne snose negativne posljedice štrajka te da im se omogući nesmetana priprema i pristup ispitima, ističe Pirnat Dragičević te pritom poziva na konstruktivan dijalog i brzo rješenje koje će uvažiti prava svih strana, a primarno djece.

Štrajk pokreću tri sindikata obrazovanja i znanosti koja okupljaju 60 posto svih zaposlenih u sustavu, no još uvijek se ne zna kako će se postaviti četvrti sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja s preostalih 40 posto zaposlenih. Čelnica tog sindikata, Sanja Šprem, oprezna je u pogledu zakonske osnove za štrajk, a kaže kako će o eventualnom štrajku solidarnosti odlučiti nakon što organizatori štrajka jasno istaknu razloge i termin štrajka.

– Kad se ide u industrijske akcije, svakom članu mora biti jasno zašto se ide u štrajk. Teško se snaći u lepezi njihovih zahtjeva. Štrajkaju zbog osnovice, koja je ista za sve javne i državne službe, a govore o rastu plaća u obrazovanju. Previše iskustva imamo da bismo se zalijetali kao bik na crvenu maramu. Kad ništa nije jasno precizirano, upitna je uspješnost štrajka, ocjenjuje Šprem.

Puno je, smatra, nelogičnosti u pripremi ovog štrajka. Uz to, napominje da je za uspjeh štrajka važna solidarnost građana.

– S ozbirom da su komentari u javnosti prilično negativni, jasno je da razumijevanja za ovaj štrajk zapravo i nema. Nakon izjave da se u štrajk ide kad je sustav najslabiji, u vrijeme nacionalnih ispita, da napravite što veću štetu, ne možete očekivati da vas bilo koji roditelj podrži ili da građani imaju razumijevanja za takav štrajk, upozorava čelnica SHU-a.

Ne slažu se svi s takvim stavom. Najavljeni štrajk ima puno zakonsko i moralno utemeljenje, a eventualna loša percepcija javnosti neće mu naštetiti, smatra profesor radnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Viktor Gotovac.

– Percepcija javnosti o velikom rastu plaća u obrazovanju potpuno je kriva. Plaća redovnog profesora pravnog fakulteta nekad je bila usporediva s plaćom suca Vrhovnog suda, a sada je niža od plaće suca općinskog suda. Nekad je ta plaća bila u rangu plaće saborskog zastupnika, a sada nije ni tri četvrtine najniže zastupničke plaće, ilustrira Gotovac. Pri tome dodaje, svaki nastavnik ili teta u vrtiću vrijede više od saborskog zastupnika.

Zaostajanje plaća

– Polovina zastupnika upitne je obrazovne strukture. Ne znate tko su, nitko od njih nema neto plaću manju od 4.000 eura, a usude se nešto govoriti o nastavniku u osnovnoj školi koji radi za trećinu tog iznosa, ili polovinu ako napreduje do mentora ili ravnatelja, komentira odnose plaća u državi.

I osobno se smatra apsolutno podcijenjenim u odnosu na sve što je uložio u svoje školovanje, doktorat i 25 godina rada u sustavu.

– Nisam tu došao jučer, a možete misliti kako je tek nastavnicima u osnovnoj školi koji imaju upola manju plaću od mene, veli. Navodi za primjer da na Pravnom fakultetu ne mogu dobiti asistenta, jer je plaća kronično niska, u rangu nastavnika početnika u osnovnoj školi. Neki su od asistenata stekli uvjete za suca, a plaća asistenta od najviše 1.400 eura sigurno ih neće zadržati u sustavu, rezigniran je Gotovac.

– Negativna percepcija bila bi opravdana da je to zaista bio ogroman rast plaća, za sve jednak, ali nije. Najveći dodaci su u zdravstvu, imate plaće koje su u rangu plaća austrijskih liječnika i više su od liječnika u Sloveniji. Slovenskom je liječniku danas atraktivnije raditi u Hrvatskoj. Nisam siguran da je ista stvar u obrazovanju, mogu to sasvim jasno vidjeti iz osobnog iskustva. A taj narativ o silnim povišicama koji se gura kroz medije služi obezvrjeđivanju rada javnih službi, tvrdi Gotovac. Plaća redovnog profesora kreće se danas, kaže, oko 2.600 eura.

– Štrajkat će radnici, članovi sindikata, nisam siguran da je tu bitna percepcija javnosti. Loša percepcija neće ugroziti uspjeh štrajka, jer sindikati odgovaraju svojim članovima. Ali s obzirom kako izgledaju postoci potpore Vladi, bojim se da neće biti loše percepcije. Javnost možda misli da je nekima bolje, ali su svjesni da nikome nije dobro, zaključuje Gotovac.