Uvođenje dodatnog nameta hrvatskim kompanijama šokiralo poslodavce, ali njihovo mišljenje dijele i ekonomisti jer smatraju da nepotrebno zahvaća sve poduzetnike.

Kako je na samom početku mandata otklonio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, za koji se svojedobno zalagao, činilo se da će ministar financija Marko Primorac teško posezati za novim porezima.

Ipak, njegova interpretacija ekstra profita pokazala je da će mu prvi proračun obilježiti upravo dizanje poreza, za razliku od prethodnog ministra financija Zdravka Marića koji je gotovo svake godine rado “častio” nekim poreznim rasterećenjem.

Kao što se moglo i očekivati, oni koji bi mogli biti zahvaćeni novim porezom bučno negoduju: HUP je “šokiran”, a predstavnici poslodavaca ne štede argumentima u osudi Vladine namjere.

No, i među ekonomistima prevladava stajalište da je ministar financija, bez potrebe, zahvatio preširoko, da bi nova mjera mogla samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku kada je na samom rubu recesije.

Dok ministar Primorac naglašava kako je uvođenje poreza opravdano jer u teškim okolnostima za građane i poduzetnike solidarnost treba doći do izražaja “i gdje svatko mora podnijeti teret krize”, za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta takav je pristup vrlo problematičan. Kao prvo, nalikuje na porez solidarnosti, premda ekonomija, barem zasad, nije ni ušla u recesiju. No, najproblematičniji je njegov obuhvat.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je inflacija obezvrijedila i kapital poduzeća, što znači da će imati otežano buduće financiranje. “Stoga bi bilo primjerenije da država vrati zaštitnu kamatu u oporezivanju dobiti”, napominje Ivanov. Jer, time bi pridonijela zadržavanju neto dobiti poduzeća i povećanju kapitala.

“Vađenje” na solidarnost koja je dogovorena na razini EU, piše analitičar Velimir Šonje u tekstu “Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu”, nema smisla. Jer, EU je nešto rekla o porezima u energetskom sektoru, a ne u cjelokupnom gospodarstvu. On smatra da je posrijedi “autohtoni domaći proizvod” koji zamjenjuje ono što možda ima smisla – oporezivanje energetskih proizvođača i trgovaca koji su imali eksploziju dobiti ove godine, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.