Udruga Prijatelji životinja i prirode od 2018. je iz romskih naselja u Međimurju zbrinula 2700 pasa, no brojni napušteni, bolesni i zlostavljani psi i dalje su veliki problem, upozoreno je u utorak na potpisivanju ugovora o sufinanciranju zbrinjavanja napuštenih životinja.

Ugovor su potpisali predsjednica udruge Aleksandra Hampamer i župan Matija Posavec, a riječ je projektu koji Međimurska županija podržava već sedmu godinu zaredom.

U ovoj godini za tu je namjenu u županijskom proračunu osigurano nešto više od 26.000 eura. Bit će to vjetar u leđa timu čakovečke zaštitarsko-ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode i skloništa na čelu s voditeljicom Hampamer.

Iako je 730 zbrinutih pasa prošle godine izuzetno veliki broj, veseli podatak da je 645 pasa udomljeno.

„Polovica od zbrinutih pasa su iz romskih naselja”, otkriva Hampamer, a stanje u romskim naseljima ističe kao glavni razlog prenapučenosti međimurskog Azila za životinje.

Iako imaju podršku institucija, svaki odlazak u romsko naselje rezultira pronalaskom novih tridesetak pasa.

„Inspekcija ide na teren, komunalni redari su predali više od 40 prekršajnih naloga, otišlo je brdo optužnih prijedloga, sudovi odrađuju predmete vrlo brzo i kazne su vrlo visoke. No, sve stane u trenutku kada Fina ne može ovršiti zaštićene račune jer su ti ljudi uglavnom na socijalnim primanjima. To više nije problem lokalne ili regionalne vlasti, nego države”, kaže Hampamer.

Procjenjuje se da treba izvući još 500-tinjak pasa, uglavnom iz Paraga, Piškorovca i Lončareva, naselja u koja dosad aktivisti udruge nisu uspjeli ući, a otprilike isto toliko ih je trenutno na skrbi u skloništu.

Hampamer je uputila apel i građanima koji ne žive u romskim naseljima – sterilizirajte svoje kujice, cijepite ih i čipirajte, ne dijelite pomladak kujica u romska naselja.

Po novom Zakonu o zdravlju životinja, niti jedan pas se ne smije dati u prodaju ili pokloniti, a da nije čipiran.

No, po podacima iz najvećih oglasnika, neovlaštena prodaja pasa godišnje u Hrvatskoj iznosi 14 milijuna eura, na što nisu plaćeni porezi. Ti su „štanceri” izvor mnogih štenaca koji završe posvuda, pa i u skloništima.

Da je vrijednost ovog projekta mnogo šira od samog pokazivanja ljubavi prema životinja, potvrdio je župan Posavec.

„Nadam se da će taj novac biti kotačić koji će motivirati i ostale da se uključe, kako bi kao društvo podržali plemeniti projekt. Sklonište je primjer dobre prakse sličnim ustanovama diljem Hrvatske, pa vjerujem da će im resorna ministarstva i središnja vlast pružiti snažniju podršku”, poručio je.