Nezaposlenost u eurozoni blago se smanjila u studenom, spustivši se ponovo na rekordno nisku razinu koju je dotaknula sredinom godine, a u Hrvatskoj bila je stabilna i izjednačena s prosjekom, pokazale su u utorak procjene Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) kliznula je u studenom na 6,4 posto, sa 6,5 posto u listopadu, vrativši se na razinu iz lipnja, najnižu u povijesti eurozone, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

I u EU također smanjila se za 0,1 postotni bod u odnosu na listopad, na 5,9 posto.

U studenom 2022. iznosila je 6,7 posto u eurozoni i 6,1 posto u EU.

Eurostat procjenjuje da je u EU u studenom 2023. bez posla bilo 12,95 milijuna građana, od čega njih 10,97 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u EU smanjen za 144 tisuće i za 99 tisuća u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj na oba područja pao za nešto više od 280 tisuća.

Hrvatska uz Litvu, Latviju i Portugal

Španjolska je u studenom jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,9 posto. Slijedi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,4 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u studenom iznosila 6,4 posto, zadržavši se na razini iz prethodnog mjeseca. Godinu dana ranije iznosila je 6,8 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u studenom bilo 109 tisuća građana, tisuću manje nego u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatove tablice. U studenom 2022. godine imala je 117 tisuća nezaposlenih.

Najbliža je Hrvatskoj Litva sa stopom nezaposlenosti u studenom prošle godine od 6,5 posto. Blizu su i Latvija i Portugal gdje je stopa nezaposlenosti u studenom iznosila 6,6 posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Češka, od 2,4 posto. Slijede Malta s 2,5 posto, te Poljska i Njemačka s 2,8 odnosno 3,1 posto. Blizu je i Nizozemska sa stopom nezaposlenosti od 3,5 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

Stopa nezaposlenosti građana u dobi do 25 godina u studenom je na oba područja iznosila 14,5 posto, kliznuvši za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec.

U usporedbi s istim mjesecom godine ranije u eurozoni je viša za 0,1 postotni bod, a u EU je ostala nepromijenjena.

U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u studenom bez posla bilo 2,814 milijuna mladih, od čega 2,32 milijuna u eurozoni.

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni uvećan je tako u studenom za 49 tisuća u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, a u EU za 36 tisuća, objavio je Eurostat.

Sedmorka sa stopom od najmanje 20 posto

Najveću stopu nezaposlenosti među mladima prema dostupnim podacima i u studenom je imala Španjolska, od 27,9 posto. Slijede Grčka i Portugal s 27,3 i 23,5 posto.

Blizu su Švedska i Italija sa stopama od 22,1 odnosno 21 posto, te Slovačka, gdje je iznosila 20,7 posto. U Luksemburgu je na razini 20 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina bilježila je i u studenom Njemačka, od 5,6 posto. Slijedi Češka, sa stopom od 6,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, kao ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.

U trećem kvartalu 2023. Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 19 posto, uz 23 tisuće nezaposlenih, pokazuje Eurostatove tablice, u skladu s podacima objavljenim početkom prosinca.