ZAGREB – Specijalizanti prosječno odrade 480 prekovremenih sati godišnje ili 40 prekovremenih sati mjesečno, što je skoro trostruko više od dozvoljenog zakonskog maksimuma.

Svaki drugi na poslu nema dovoljno vremena završiti sve obveze, 60 posto ih je nezadovoljno vremenom koje imaju na raspolaganju za pacijente, dvije trećine ih je radilo i dok su bili bolesni, a polovina ih često pokriva dva ili više radilišta, na primjer ambulantu i odjel ili hitni prijem i operacijsku salu. Da opet biraju zanimanje, tek bi svaki drugi od njih ponovno studirao medicinu, pokazala je nova Studija hrvatskog liječništva, što ju je provela Hrvatska liječnička komora (HLK) tijekom svibnja. Njome je obuhvaćeno 5.077 liječnika zaposlenih u zdravstvu.

Dramatično razočaranje

– Rezultate cijele studije predstavit ćemo ove jeseni, no smatrali smo da je sada gorući trenutak za objavu podataka o specijalizantima. U studiji je, od oko 3.000 specijalizanata u Hrvatskoj, sudjelovalo njih 1.222, prosječne dobi od 32 godine. Na nezadovoljstvo i razočaranje tih mladih liječnika najdramatičnije ukazuje činjenica da bi, da opet biraju zanimanje i studij, medicinu ponovno odabrala tek polovina specijalizanata. A to je tek vrh ledene sante rastućeg nezadovoljstva liječnika na kojima treba počivati hrvatsko zdravstvo u sljedećim desetljećima, upozorava Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a, uoči subotnjeg prosvjeda mladih liječnika pred Ministarstvom zdravstva.

Mladi liječnici pokazuju nisku razinu zadovoljstva poslom te mu daju ocjenu 5,9 na ljestvici od 0 do 10 te svjedoče o vlastitom osjećaju besperspektivnosti. To je očito posljedica njihovog suočavanja s uvjetima rada u javnom zdravstvu, što je duboko zabrinjavajuće za održivost javnog zdravstva, smatraju u HLK.

– Studija potvrđuje da tek svaki deseti specijalizant svoju plaću smatra odgovarajućom za uloženi trud, a zadovoljstvo plaćom na skali od 0 do 10 je tek 4,8. Ne čudi stoga da je 55 posto specijalizanata detaljno pretraživalo mogućnosti odlaska na rad u inozemstvo, jer ih tamo očekuju bolji radni uvjeti i uređen sustav, objašnjava dr. Marija Rogoznica, predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike.

Praktične vještine

Iako je HLK još 2016. godine pripremio novi model specijalističkog usavršavanja, on i danas leži u ladicama MIZ-a. Istodobno, manje od trećine specijalizanata, njih 29 posto, danas stječe praktične vještine primjereno stupnju specijalističkog usavršavanja, a samo jedna petina, ili njih 19 posto, ostvarila je stručne kompetencije sukladne planu specijalizacije. U Komori su bili zatečeni podatkom da više od polovice, odnosno 53 posto specijalizanata, nije nikada razgovaralo s glavnim mentorom o planu specijalizacije.

Prosvjed pred Ministarstvom, kažu u Komori, izraz je opravdane ljutnje i nemoći koju mladi liječnici osjećaju u pokušaju da doprinesu poboljšanju zdravstvenog sustava, te najavljuju i svoju podršku i dolazak na prosvjed. Pozivaju ministra Beroša i Vladu da odmah poduzmu mjere da 11 posto specijalizanata koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo to i ne učine.

– Vrijeme za reforme nije pet do dvanaest nego je već dvanaest i pet minuta. Tražimo od Ministarstva i Vlade prelazak s riječi na djela oko reforme zdravstva, promjenu modela specijalističkog usavršavanja, povećanje koeficijenata za tri skupine liječnika, donošenje Zakona o plaćama liječnika i reprezentativnost HLS-a. Vidimo se ove subote na prosvjedu na Ksaveru, poručuje Luetić.

U subotu veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva

Inicijativa mladih liječnika, podsjetimo, u subotu organizira veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva, gdje žele ukazati da uzrok nezadovoljstvu specijalizanata nisu samo prevelik broj prekovremenih sati, njihov položaj u sustavu i neodgovarajuće plaće, već da glavnina nezadovoljstva leži u nefunkcionalnoj organizaciji i neučinkovitom upravljanju u zdravstvu, kao i u zastarjelom i nedovoljno kvalitetnom modelu specijalističkog usavršavanja. Iako su poslali službeni zahtjev za sastanak s ministrom Vilijem Berošem, do njega još nije došlo.