ZAGREB Premijerka Jadranka Kosor ponovno se neki dan pohvalila da je država u nabavi vode, jer više ne kupuje vodu s okusima, uštedjela deset milijuna kuna, a s druge strane je na prikupljanje podataka o ljudima koje plaća svaki mjesec, odnosno zaposlenima u javnom sektoru, prema podacima Ministarstva uprave, već potrošila 11,6 milijuna kuna.

I to samo kako bi se uspostavio »informatički sustav i informatička podrška potrebna za centralno prikupljanje podataka o 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama«. 

Smart kartice i čitači

U svom odgovoru na naše pitanje na što je otišao dosad potrošeni novac iz Fine objašnjavaju da je trošak stvoren između ostaloga i zato što su njihovi zaposlenici obišli sve institucije, njih 2.295 u cijeloj Hrvatskoj čiji će se službenici popisivati u registar. Fina je, objašnjavaju u svojim odgovorima, nabavila i četiri tisuće smart kartica i čitača, ali ne otkrivaju po kojoj cijeni, za korisnike koji će upisivati podatke u registar, investirali su »u hardver i softver, razvoj aplikativnog rješenja koje obuhvaća i poslovnu analizu potreba, sistem analizu, izradu korisničkih slučajeva«.

Iz tih informatičkih pojmova zapravo se skriva izrada baze podataka u koju će se upisivati informacije o zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama, te nabava opreme za ljude iz kadrovskih službi svake institucije koje će upisivati te podatke. No, uz sva ta napredna sredstva službenici Fine morali su prethodno obići 2.295 adresa. 

Što se tiče troškova u sljedeće dvije godine Vlada je na ime obrade podataka Fini odobrila po 11,61 milijun kuna, a iz te agencije objašnjavaju da će za taj novac održavati hardver i softver, zakupiti internet kapacitete za korištenje smart kartica, naplatit će i podršku Fininih servisa korisnicima koji će upisivati podatke, nadzor sustava…

Koliko će državu nakon 2013. godine koštati evidencija njezinih zaposlenika iz Fine nisu znali odgovoriti jer to kako kažu ovisi o zahtjevima korisnika, odnosno države. 

  

Može i besplatno

I dok u tri godine troši 35 milijuna kuna za evidenciju svojih radnika ta ista država je sa svojim zaposlenicima sama napravila registar branitelja u kojem su upisani podaci za više od 500 tisuća ljudi, što je dvostruko više od broja zaposlenih u javnom sektoru, i to s podacima o brigadi kojoj su pripadali, njihovom ratnom putu, invalidnosti, ako je riječ o invalidima Domovinskog rata… 

Nedavno je država kraju privela i informatizaciju primarnog zdravstva u kojoj su povezane sve ljekarne domovi zdravlja, bolnice i koja sadržava bazu podataka za 4,5 milijuna pacijenata i to ju je koštalo 55 milijuna kuna. Uspostavljanje e-matice informatičkog sustava u koji je povezan cijeli obrazovni sustav u Hrvatskoj, koštao je državu, bez godišnjeg održavanja, pet milijuna kuna.

U sklopu tog sustava stalno se ažuriraju podaci o rezultatima obrazovanja više od 600 tisuća učenika u Hrvatskoj, rezultatima mature i o svim zaposlenima u školstvu, pa i u školskim domovima. Tako se na dnevnoj bazi upisuju podaci o, primjerice, napredovanju, bolovanju, ili dodatnom stručnom usavršavanju zaposlenih u školstvu.