Nera Miličić je, svakako uz Selimira Ognjenovića, vlasnika agencije I.D. Riva Tours iz Münchena, među najboljim poznavateljima turističkog tržišta Njemačke. Točnije, s obzirom na to da je voditeljica ispostave Hrvatske turističke zajednice u Münchenu, »u dušu« poznaje navike i ponašanje Bavaraca kad su u pitanju turistička kretanja. Miličić je ekonomistica s diplomom zagrebačkog sveučilišta na koje je pak došla iz rodne Makarske. U inozemstvo kreće nakon studija, magistrira, upoznaje supruga koji je druga generacija iseljenika, nakon čega i njezin život kreće u tom smjeru. O statusu Hrvatske na turističkom tržištu Bavarske, perspektivama, kao i procjenama turističke sezone, razgovarali smo u jednom ne baš mirnom kutku nevjerojatno dinamičnog hrvatskog izložbenog prostora na F.RE.E-u, sajmu turizma u Münchenu na kojem je još sutra, u nedjelju, Hrvatska zemlja domaćin. Konkretno, smjestili smo se između nastupa sinjskih mažoretkinja te nastupa folkloraša iz Baranje, što su pratili i hrvatski gastronomski doživljaji, kao i na stotine razdraganih posjetitelja hrvatskog štanda.

– Na mjesto voditeljice HTZ-ove ispostave ovdje u Münchenu došla sam 2017. godine. No nije to bio transfer u nepoznato jer sam prije toga sedam godina provela u I.D. Riva Toursu, agenciji Selimira Ognjenovića, za što će se svi složiti kako je najbolja moguća škola koja progovara o tome kako turistički povezati Bavarsku i Hrvatsku.

Praktičan njemački duh

Uistinu sjajne pretpostavke za analizu i unapređenje turističke suradnje s tim dijelom Njemačke, kako se čini i kako podaci govore, jedne od Hrvatskoj najvjernijih u odabiru mjesta ljetovanja.

– Apsolutno ste u pravu jer njemačko tržište drži 24 posto ukupnog broja dolazaka stranaca u Hrvatsku. Ono što je također važno, a zrcali se i u iznimno slojevitom nastupu Hrvatske na ovom sajmu, je činjenica da pedeset posto tih gostiju dolazi iz dvije pokrajine – nešto manje Baden-Württemberg te najviše iz Bavarske. Hrvatska je uistinu jako popularna na ovim prostorima.

Nera Miličić s proslavljenim vrhunskim kuharom Brankom Ognjenovićem / Snimio Edi PRODAN

A kako je pak Njemačka doživjela naš ulazak u šengenski prostor? U Hrvatskoj jedva da je bilo većih reakcija, kao i u svemu kod nas – podijeljena mišljenja, negodovanja. Je li ono što se kaže »narod« u Bavarskoj percipirao taj povijesno značajan pomak Hrvatske prema budućnosti?

– Kakva je bila reakcija, ni sama nisam mogla vjerovati! Itekako je ta vijest, kao i ona o ulasku u zajednički monetarni prostor, odjeknula u Bavarskoj. Imam dojam da su je svi percipirali. Imala sam velik broj poziva, čestitki, bila je to nevjerojatno pozitivna reakcija, svi su nas hvalili. Posebno je to bila izvanredna vijest za sve one koji su ljetovali u Hrvatskoj, koji će to dakako činiti i ubuduće. S jedne je strane bio praktičan njemački duh koji je shvatio kako više neće morati čekati na granici, kako će se brže i lakše putovati, svega nekoliko sati automobilom i eto nas na Jadranu, rezonirali su. Ono što je također važno, štoviše i važnije, nestala je golema barijera i u psihološkom smislu. K tome njemački autoklub, ADAC, koji ima milijune članova je jako pozdravio vijest o hrvatskom ulasku u Schengen, tim više jer se 70 posto putovanja Nijemaca na odmor događa automobilom.

Lijepo, no je li to utjecalo i na poimanje sigurnosti? Poznato je kako je sigurnost odredišta jako važna za sve turiste, pa tako, ako ne i posebno, za Nijemce. Je li njima šengenski prostor pojam pravne i svake druge sigurnosti?

– Osim što je završetak šengenskog procesa jako važan u praktičnom smislu, silno je važno koliko je utjecao na cjelokupni imidž Hrvatske. Doživjelo ju se nakon toga ne samo kao sigurnu zemlju, jer mi smo to bili i prije, doživjelo ju se kao dio civilizacijske cjeline, zemlje koja ima iste vrijednosti kao Bavarska. Mi pripadamo tu, bila bi zajednička poruka koja se sada odašilje kako iz Bavarske, tako i iz Hrvatske.

Jesu li to doživjeli kao povratak Hrvatske istom civilizacijskom, kulturnom krugu. Poznata je, naime, naša povezanost, pa i kroz austrougarska vremena?

– I to, ali znate, kad se ovdje susrećete s ljudima, čim spoznaju da ste iz Hrvatske, s veseljem vam kazuju kako se u njihovim obiteljima ljetovanje u Hrvatskoj, često i na istim destinacijama, odvija generacijama, kako se prenosi »s koljena na koljeno«. Dakako da je to upravo i takva, kulturološka povezanost.

Prevladani strahovi

S obzirom na dobre vijesti s turističkog tržišta u siječnju i veljači, je li i tome kumovao Schengen? Je li došlo do one toliko željene pokretljivosti koja više ne kaže kako se iz Bavarske u Hrvatsku putuje jednom godišnje na tjedan dana, nego i češće, kraće, na vikend-odlaske koje toliko priželjkuje i hrvatski ugostiteljski sektor?

– Siječanj je, u odnosu na siječanj 2019. godine, iskazao rast od 22 posto, dok se još veći trend rasta iskazuje u veljači, sve do 50 posto. Svakako da je i to djelomično potpomognuto Schengenom. Nikad otkad ja pratim turistička kretanja na ovim prostorima nismo imali takvu disperziju putovanja, nismo zabilježili da se veći broj Nijemaca odlučivao na odlazak u Hrvatsku u ovom dijelu godine. I to nam je pokazatelj da se Hrvatska pomiče prema toliko željenom cilju cjelogodišnjeg poslovanja turističkog sektora.

Nera Miličić s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac / Snimio EDI PRODAN

Kamo najviše zimi putuju Nijemci? Idu li i prema nekim kontinentalnim destinacijama, ili i dalje samo prema Jadranu?

– Za sada ne idu prema kontinentu jer njihova su glavna odredišta i dalje Kvarner, Istra i sjeverna Dalmacija, Zadar. Ali ono što želimo, i čemu se nadamo, a što je vidljivo i iz postava našeg prostora ovdje u Münchenu, je to da njemačko tržište otkrije Slavoniju, Baranju, zaleđe Dalmacije. Vjerujemo da će i do toga uskoro doći, tim više jer su Bavarci i zbog ovdašnjih navika skloni takvom vidu turizma. Svakako želimo da kontinentalna Hrvatska, koja nije do sada bila dovoljno prezentirana učini turistički napredak, u što uostalom ulažemo i nemale napore.

Kakvo je opće stanje u Njemačkoj? Je li vratila onu toliko joj karakterističnu gospodarsku stabilnost i sigurnost koja je kod njih osnova za bilo kakva druga potrošačka promišljanja?

– Njemačka turistička industrija je upravo objavila jedno prošlogodišnje istraživanje o tome kako »diše« Njemačka u tom smislu. Ono je pokazalo da se vratila u cijelosti na kretanja iz 2019. godine. Pri tome ne mislim samo na povratak u Hrvatsku, nego i na konkurentske zemlje. Istraživanje naime kaže kako se konačno prevladalo zastoje, pa i strahove, uzrokovane pandemijom i inflacijom.

Je li onda zapravo pandemija, koliko god bila užasna upravo za turističko poslovanje, pomogla jednom drukčijem viđenju Hrvatske. Je li dio Bavaraca i Nijemaca općenito upravo u pandemijskim godinama otkrio Hrvatsku?

– Da, i to je istina, no najvažnije je da su turisti s ovih prostora uvidjeli s koliko se truda i odgovornosti Hrvatska odnosila prema postavljanju maksimalnih sigurnosnih mjera unutar tog vremena. To su jako dobra iskustva jer smo mi tim turistima i u vrijeme kad su bila nemoguća dulja putovanja, omogućili da ljetuju, da se raduju odlasku na more. Postavili smo se kao sigurna i odgovorna destinacija, ona koja je provela sve protokole koje su oni od nas i očekivali. Nijemci jako vole poštovanje pravila, odgovornost i disciplinu. Mi smo sve to u to vrijeme i pokazali i to nam se već honorira, a vjerujem da će se to činiti još i više u vremenima koja od ove godine dolaze. Nemalo je gostiju koji nam i danas zahvaljuju s mišlju: kad nismo mogli nigdje, vi ste nam omogućili da ipak ljetujemo – bilo nam je to jedno od najljepših iskustava od svih naših odmora u životu.

Otkrivanje novih regija

Ljudi u Hrvatskoj svoju zemlju u jako velikom broju slučajeva doživljavaju isključivo na negativan način. Ili barem tako iskazuju svoj odnos prema svojoj domovini. Dolazi li i sve do Bavarske ta naša negativnost?

– Bavarska Hrvatsku, s jedne strane nažalost, s druge dakako nasreću, doživljava puno pozitivnije nego mi sebe same. Veliki su ljubitelji Hrvatske i veliki su poznavatelji njezinih i najsitnijih detalja ili područja. Jako su duboko ušli u znanje o Hrvatskoj, tako da im se više ne može pristupiti samo s osnovnim informacijama. Od nas traže mnogo detaljniji pristup, otkrivanje novih regija, novih pojedinosti o Hrvatskoj. Bavarci uvijek iznova dokazuju da su naši najvjerniji gosti, gosti koji istinski vole Hrvatsku.

Hoće li čitava ova dobra slika koja se unazad nekoliko godina akumulira, k tome je očigledno s ulaskom u Schengen dodatno zaokružena, imati odraza i na toliko nam potreban investicijski ciklus u Hrvatsku? Hoće li turizam otvoriti vrata bavarskim ulaganjima u cjelokupno naše gospodarstvo?

– Iako nije direktno u domeni našeg rada, uvjerena sam da će se sve ovo o čemu razgovaramo reflektirati i na to područje. Ne smijemo u tom pogledu zaboraviti ni na veliki pozitivni pomak koji je donio ulazak u eurozonu, jednaku valutu. Do nas dolaze upiti o najrazličitijim pitanjima, primjerice onaj o pravnoj legislativi koja vlada u Hrvatskoj, ima nemalo pitanja i o takvom vidu povezivanja.

Stalno razgovaramo o Bavarskoj kao emitivnoj zemlji hrvatskog turizma. Živite već niz godina u Münchenu, mijenja li se išta po pitanju dolaska Hrvata u Bavarsku? Pritom, dakako, mislim na one koji dolaze turistički, a ne nego nakon što ovdje pronađu posao na dulji period?

– Dovoljno se malo prošetati po Münchenu da bi se vidjelo kako hrvatskih turista ima sve više. To nam je potvrdila i bavarska turistička zajednica, s kojom smo i za vrijeme ovog sajma imali susret, kako je dolazak Hrvata u velikom porastu. Krenuo je dakle dvosmjerni proces, ili, kako su to istaknuli i ministrica turizma Nikolina Brnjac, kao i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić – Hrvatska nije nikad bila bliža Njemačkoj. Dakako i – obrnuto.

Kako onda vi iz vašeg iskustva predviđate turističku godinu koja je tako dobro počela?

– Bavarska prema nama gaji velike i neskrivene simpatije. Ali, to je i jedno jako zahtjevno tržište koje traži maksimalnu odgovornost od destinacije i države koju su odabrali za ljetovanje ili bilo koji drugi turistički dolazak. Traže maksimalnu ozbiljnost jer riječ je o vrlo odgovornim osobama koje jednaku takvu odgovornost očekuju i od mjesta i ljudi tamo kamo putuju. Da, očekujemo rekorde, ali ovo o čemu sam govorila mogla bi i morala biti i dobra poruka svim našim djelatnicima u turizmu: Bavarska voli Hrvatsku, učinimo sve da je zavoli još i više.