Nakon što je Slovenija u četvrtak donijela odluku o ponovnom produljenju privremene kontrole državne granice s Hrvatskom i Mađarskom za još 20 dana a potom od 21. prosinca za čak šest mjeseci, u drugom planu ostala je najava službene Ljubljane da RH može očekivati evaluaciju provedbe schengenskog režima.

Netom po odluci službene Ljubljane slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar rekao je da Hrvatska može očekivati schengensku evaluaciju zemalja- članica kojom će se preispitati djelovanje hrvatske policije i graničnih vlasti RH. Može li to biti neugodna situacija za Hrvatsku i koliko je ona realna a koliko predmet pripetavanja slovenskih vlasti za potrebe domaće javnosti?

Poklukar je u istoj izjavi dodao da je nakon dogovora s hrvatskim kolegom ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem suradnja s hrvatskom policijom znatno bolja. Što bi takva evaluacija značila za Hrvatsku pitanje je koje smo službeno uputili na adresu resornog MUP-a.

Naime i hrvatski predstavnici sudjelovali su u jednoj takvoj sličnoj evaluaciji u Grčkoj u listopadu 2021. s kolegama iz Austrije, Finske i Lichtensteina. Evaluacije je tada provedena u grčkoj agenciji za zaštitu podataka, tamošnjim ministarstvima vanjskih poslova, na graničnom prijelazu na aerodromu u Ateni, lokalnoj policijskoj postaji u Ateni, te računalnim centrima za smještaj Schengen Information System (SIS) i Visa Information system (VIS) sustava.

Uspostava i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine definirana je istoimenom Uredbom EU. Riječ je mehanizmu kojim bi se trebalo osigurati da zemlje schengenskog područja efikasno primjenjuju pravnu stečevinu Schengena, održavajući pravilno funkcioniranje schengenskog prostora.

“Domino-efekt”

Neobično jest što je službena Ljubljana granične kontrole uvela još 21. listopada nakon odluke Italije da učini isto na svojoj granici sa Slovenijom, a našla se u situaciji da suspenzijom Schengena i slobodnog prolaza granica Hrvatskoj najavljuje mogućnost evaluacije schengenskog režima.

Podsjećamo, Poklukar je ustvrdio da je tijekom ove godine slovenska policija evidentirala 52.506 neovlaštenih prelazaka državne granice, od čega je “velika većina” bila na granici s Hrvatskom. To je u kontradikciji za ranijim izjavama kako je puno veći procjep na granici s Mađarskom a kojoj pak nije najavila mogućnost evaluacije.

Prema slovenskim tvrdnjama u srpnju, kolovozu i rujnu zabilježen je porast trenda prijelaza, no u listopadu su se takvi slučajevi ponovo smanjili. Uvođenjem novih kontrola obrađeno je 3.709 neovlaštenih prelazaka granice, a velika većina zabilježena je na granici s Hrvatskom, ponovno su uvjeravali sa slovenske strane.

O namjeri ponovnog produljenja graničnih kontrola Slovenija mora obavijestiti zemlje članice Europske unije i Europsku komisiju. Hrvatskoj i Mađarskoj na koje se mjera odnosi. Kao što je poznato kontrole na granici prema Hrvatskoj Slovenija je opravdala spomenutim brojem neprijavljenih prijelaza migranata ali i zbog “opasnosti od terorizma”, preslikanog narativa s kojim je Italija objavila svoju odluku slovenskom susjedu u listopadu.

Na tragu je to ranijih odluka ostalih članica EU, Njemačke, Francuske, Danske i Švedske, Poljske, Češke, Slovačke i Austrije. Austrija je još 2015. na vrhuncu izbjegličke krize uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom a 12. studenog odluku produljila do 11. svibnja iduće godine.

U listopadu vratila je granične kontrole i s Češkom. Razlog zašto se događa “domino-efekt” suspenzije Schengena leži u činjenici da ne postoji dovoljna efikasna i koordinirana politika EU prema migrantima.

Narativ o opasnosti

Bruxelles je htio-ne htio odluke prepustio nacionalnim vlastima zemalja- članica koje se prema migrantskom pitanju vodeći računa o trenutnim unutarnjo-političkim interesima i dominantnim raspoloženjem domaće javnosti posebno pojačanim populističkim stereotipima o migrantima i kritikama zemalja u neposrednom susjedstvu.

Zato, narativ o opasnosti od terorizma, nepredvidljiim posljedicama rata na Bliskom istoku i Ukrajini dolaze kao izlike, više kao usputni razlog za vraćanje graničnih kontrola.

Dug niz godina Schengen i migrantsko pitanje u EU instrumenti su vanjskopolitičkih odnosa i sredstvo polarizacije biračkog tijela kroz zagovaranja neznanstvene teze da su migracije prijeteći problem, a ne posljedični fenomen koji egzistira i dolazi u valovima od kada postoji čovječanstvo, s pozitivnim i negativnim posljedicama stvarnih problema – ratova, progona, neimaštine, gladi, a u novije vrijeme i klimatskih promjena.

Poznato je da EU od 2015. godine nije uspjela formulirati plan koliko migranata može i želi primiti na godišnjoj razini, jer su se takvim kvotama žestoko protivile populističke vlade istočnoeuropskih članica.

Analitičari ne dvoje da je to bila propuštena šansa. Osim toga EU niti je poduzela nikakve ozbiljne korake da se migracije kontroliraju na izvorištu osmišljavanjem programa financijske pomoći i edukacije.

Nije uspostavljena efikasna suradnja s državama zapadnog Balkana radi usklađivanja režima viza niti se dovoljno pomoglo Grčkoj i Bugarskoj koje su primarne zemlje EU-a na migrantskoj ruti.

Schengen je najavljen kao važan dugoročni projekt “Europe bez granice”, a Hrvatska i Slovenija euforično su ga isticale kao politički uspjeh svojih vlada. No, od pretjerane euforije puno gore je trenutno likovanje retrogradnih populista o “propasti Schengena” koji u lovu na biračko tijelo zazivaju slanje vojske i naoružanih seoskih odreda na granice.