“Nismo još uvijek procjepili dovoljan broj građana, nemamo kolektivni imunitet i dok god bude oko 40-50 posto ljudi koji su necijepljeni među njima će se nove varijante širiti. Pošto se šire jako brzo, taj broj novozaraženih i raste brzo. Nove varijante i novi sojevi virusa stvaraju se većinom kod necijepljenih i to je opsežna znanstvena studija pokazala. Ako kod cijepljenih dođe do zaraze i blažih simptoma, kod njih se ne stvaraju nove opasnije brzoširuće varijante virusa. Cilj je procijepiti što veći broj ljudi da se smanji broj novih varijanti”, izjavio je znanstvenik Ivan Đikić gostujući u emisiji “Studio” HRT-a.

On kaže kako sva cjepiva štite protiv smrtnosti u sličnom postotku – 95 do 100 posto.

“Razlika postoji u načinu primjene, brzini davanja, zaštiti od prijenosa zaraze i prihvaćanju virusa iako ste cijepljeni. Kod AstraZenece i J&J je bilo između 50 i maksimalno 74 posto. Glasnička RNK cjepiva, Pfizer, Moderna su imali 94-95 posto i to je dosta velika razlika u fazi kada želimo zaštititi populaciju. Sva cjepiva imaju zaštitnu djelotvornost. Ljudi imaju pravo izbora, pogotovo kod žena ili mladih”, pojasnio je i dodao da svaki virus može izazvati tešku kliničku sliku.

“Uzrokuju brzu, ali nevidljivu upalnu reakciju. Nakon toga dolazi do tzv. citokinskog šoka i tada više nije bitno koji virus imate u tijelu, vaše tijelo reagira na oluju u organizmu i tada može doći do teškog oštećenja pluća i smrtnosti. Za delta i alfa varijantu poznato je da ne uzrokuju same po sebi teže simptome, ali kod njih je važno da čovjek može primiti puno veću dozu titar virusa u jedno trenutku. Kada imate u tijelu više virusa, on uzrokuje bržu i veću reakciju. Neophodno je primiti dvije doze. Ako smo cijepljeni s jednom dozom zaštita je između 30-40 posto i to je ogromna razlika. Treba motivirati sve koji su cijepljeni jednom dozom da se potpuno zaštite. Osobe koje su preboljele bolest, a nisu nikad registrirane, su sada u dilemi. Te osobe imaju izbor, mogu u trenutku uzeti samo jednu dozu jer je to preporučeno. Na taj način imunološki odgovor je dosta visok, kao da ste dva puta cijepljeni. Moja preporuka je da se cijepi prvom dozom, pričeka i onda vidi koliki je titar i tek onda se na jesen ili zimu razmatra druga doza”, rekao je Đikić.

Kaže da struka treba odlučiti treba li primiti treću dozu cjepiva.

“Ne vidi se opasnost za sada, ali smatra se da odobravanje boosting doza nije opravdano. vjerujem da će se pričekati do jesen, napraviti testova i onda će struka donijeti pravorijek. Ako se odobri, vjerujem da će boosting doze biti ono što će nam pomoći, pogotovo u rizičnim populacijama. Moramo biti svjesni da u najrizičnijoj populaciji, osobama od 70 i 80 godina, još uvijek u zemljama, čak i u Hrvatskoj, nije cijepljeno dovoljno ljudi. Govorimo o 60-70 posto, trebamo se fokusirati na te ljude da bi ih zaštitili”, dodao je.

Đikić je poslao poruku Hrvatskoj.

“Za Hrvatsku je važno da većina građana i dalje bude odgovorna i oprezna, da se ne ulazi u određeni rizik, a to je puštanje turista koji nisu cijepljeni i testirani, da imamo distancu, da se ne okupljamo u velikom broju u zatvorenim prostorima… Druga stvar, treba povećati postotak cijepljenih, treba raditi na specifičnim grupama. Kampanja za cijepljenje je dosta bila slaba, uniformna, bez entuzijazma. Vjerujem da se to može poboljšati. Treba raditi kontinuirano – znanstvenici, javni djelatnici, sportaši i umjetnici trebaju biti primjer građanima i objasniti zašto je neophodno zaštititi sebe i društvo te gospodarstvo”, zaključio je Đikić, prenosi HRT.