Država reagirala

Nema više nehumanih uvjeta: Smještaj stranih radnika bit će propisan zakonom

Hina



Uvjeti smještaja, ako ga stranim radnicima odluči osigurati poslodavac, bit će propisani, i to ne više samo za sezonce nego i za strance koji u Hrvatsku dolaze na dulje vrijeme, piše u petak Večernji list.


Smještaj stranih radnika trebao bi se regulirati izmjenama Zakona o strancima, koje bi u saborsku proceduru trebale na jesen. To će se vrlo vjerojatno raditi pravilnikom koji će uslijediti nakon samog zakona, jer upravo je takvim dokumentom već sada reguliran smještaj stranih sezonaca.


U njemu piše da osigurana kvadratura za jednu osobu mora biti 14 četvornih metara, a najmanje 44 kvadrata mora imati smještaj u kojem je šest radnika. Također, osigurani moraju biti “zdravstveni i higijenski uvjeti”, s tim da je posebno propisano, primjerice, da sanitarni čvor mora biti odvojen od “prostorija za boravak i spavanje”.




Hoće li se tim pravilnikom MUP voditi i za strane radnike koji će ostajati dulje od sezone, vidjet će se nakon donošenja izmjena zakona, koji, u principu, poslodavca ni ne obvezuje da mora osigurati smještaj radniku.


On si ga može pronaći i sam, iako poslodavci stan često koriste kao dodatni mamac za radnike, a po novome, bude li određena tvrtka osiguravala smještaj, to će morati biti navedeno u ugovoru o radu. Također, bude li radnik sam plaćao najamninu po zahtjevu poslodavca, mora mu se dostaviti ugovor o najmu te se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće.


Novi će zakon predviđati i to da se svaka promjena smještaja stranih radnika u roku od osam dana mora prijaviti policiji. U suprotnom stiže kazna između 600 i 900 eura.


MUP još lani najavio da mu je jedna od glavnih zakonskih zadaća za 2023. riješiti pitanje stranih radnika, koji u Hrvatsku dolaze u sve većem broju. Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić ranije je najavio da će se novim zakonom predložiti produljenje važenja cjelogodišnjih dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, a dozvole za sezonske radnike u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih šest na maksimalnih devet mjeseci.


Katić je govorio i da državljani trećih zemalja, koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, a predviđa se i produljenje EU plave karte s dvije na četiri godine, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.