Burza nema mogućnosti da odbije objavu nekog oglasa za slobodna radna mjesta čak i onda ako je »javna stvar« da je riječ o lošem poslodavcu
ZAGREB – Kao što poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu, bez obaveze poštovanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, tako i radnik poslodavcu može otkazati ugovor. Opravdani razlog i za radnika i za poslodavca je osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice zbog kojih, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć, kako propisuje Zakon o radu (ZOR).
Iako ZOR ne propisuje koji su to opravdani razlozi i za jednu i za drugu stranu, u slučaju radnika najčešći opravdani razlog je neisplata plaće. Zadnji dan donošenja odluke o izvanrednom otkazu, i u slučaju kada to poslodavac radi i u slučaju kada radnik poslodavcu šalje odbijenicu, je 15 dana od saznanja činjenice na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Ako je radnik dao otkaz zbog neisplate plaće, ili nekog drugog razloga, nema pravo na potraživanje optremnine. No, ima pravo tražiti naknadu štete zbog razloga koji su doveli do izvanrednog otkaza.
I dok radnik koji dobije izvanredni otkaz ne može ostvariti prava iz nezaposlenosti, radnik koji je dao otkaz poslodavcu koji ga nije plaćao za obavljeni rad ostvaruje sva prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), pa i pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Kada je riječ o neisplati plaće, radnik na burzu rada treba dostaviti obračunsku potvrdu o dospjeloj, a neisplaćenoj plaći – dokument kojeg je poslodavac dužan radniku dostaviti do kraja mjeseca u kojem je plaća trebala biti isplaćena. Obračun dospjele, a neisplaćene plaće ujedno je i ovršna isprava kojom radnik putem Fine može zatražiti prisilnu naplatu svoje plaće.
Bez posljedica
»Što kad te burza rada pošalje kod poslodavca koji plaću neisplaćuje mjesecima«, zapitao se jedan naš čitatelj. Kada je riječ o poslodavcima koji su obuhvaćeni programima aktivne politike zapošljavanja, to je teško moguće jer oni trebaju dostaviti dokaze o tome da uredno posluju. Što se tiče oglasa za slobodna radna mjesta HZZ nema mehanizama kojima bi prekontrolirao kako posluju poslodavci koji traže radnike. Trenutno je na stranicama HZZ-a aktivno 7.472 oglasa kojima poslodavci traže nešto više od 18,6 tisuća radnika, mahom na sezonskim poslovima.
Oglasi za slobodna radna mjesta ne oglašavaju se samo preko HZZ-a već i preko niza specijaliziranih portala, oglasnika… I uvijek se može dogoditi, javio se radnik sam za neki posao ili ga na taj posao uputi državna burza da je naprosto riječ o lošem poslu koji će vrlo brzo rezultirati povratkom u nezaposlenost. A kada je riječ o neisplati plaća, burza rada traži najsvježiji dokument o neisplati što znači da ne treba čekati tri, četiri ili više mjeseci, već radnik 15 dana nakon što mu plaća nije isplaćena može dati izvanredni otkaz, odnosno pokrenuti druge radnje kako bi naplatio svoje potraživanje.
Među svim tim poslodavcima koji traže radnu snagu vjerojatno ima i onih koji svoje obveze prema radnicima ne ispunjavaju, no državna burza to teško može znati. Prema našim informacijama, u slučajevima kada HZZ ima saznanja da određeni poslodavac neuredno isplaćuje plaće, nezaposlenu osobu će na to upozoriti i nezaposlena osoba, logično, neće snositi nikakve posljedice ako odbije ponuđeni posao. Međutim, to su rijetke situacije i zasigurno se događa da se nezaposlenog uputi kod nekog poslodavca koji je problematičan.
Dodatni osigurač
Činjenica da se državnoj burzi događa da nezaposlene »šalje« kod poslodavca koji neispunjava svoje obveze prema radnicima posljedica je nepostojanja razmjene podataka među različitim službama. Primjerice, kada bi burza primala mjesečne podatke Porezne uprave o poslodavcima koji ne ispunjavaju svoje obveze, bilo prema radnicima bilo prema državi, onda bi i situacije u kojima se nezaposlenom nudi posao koji neće biti plaćen vjerojatno bile eliminirane. Međutim, i uz dobru razmjenu podataka trebalo bi propisati još neke osigurače, poput obveze burze da odbije objaviti oglas poslodavca koji ne posluje u skladu sa zakonskim normama.
Tada bi na mimimum bila svedena mogućnost da netko tko ne plaća radnike traži novu besplatnu radnu snagu. Burza, prema sadašnjim zakonskim odredbama, nema mogućnosti da odbije objavu nekog oglasa za slobodna radna mjesta čak i onda ako je »javna stvar« da je riječ o lošem poslodavcu. Kada imaju saznanja o poslovanju određenog poslodavca, nezaposlenog koji odgovara traženom profilu radnika pa bi mu taj posao trebao biti ponuđen, upozorit će na problem. Drugim riječima, signalizirat će mu da taj posao odbije, a odbijanje posla neće biti sankcionirano brisanjem iz evidencije zbog odbijanja ponuđenog posla.
