Na odmor u Hrvatsku stiglo je oko 6,6 milijuna turista, ali proizvođači mesa nisu to osjetili jer zbog nekontroliranog uvoza njihovi proizvodi postaju nekonkurentni i nemaju ih gdje plasirati
ĐAKOVO Ministarstvo turizma hvali se ovogodišnjim turističkim rastom od gotovo četiri posto, brojem od 6,6 milijuna turističkih dolazaka, s 36 milijuna noćenja, a domaći proizvođači hrane, uključujući i nas svinjogojce, to nisu osjetili na svojoj koži, odnosno proizvodnji i plasmanu! Čak pada cijena svinjetine – s 19 na 18 lipa po mesnoj jedinici! Takav odnos prema domaćoj proizvodnji, suša koja cijene stočne hrane diže u nebo i druge nedaće vode u zapuštanje domaće proizvodnje, pa i zatvaranje postojećih i novih farmi, poručuje predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije Goran Jančo.
Izvršni odbor Udruge na posljednjem je zasjedanju detektirao je niz problema u svinjogojskoj, stočarskoj proizvodnji i »minuta je do 12« da se naš zakonodavac i ostala javnost počne baviti njima.
Pravila igre
Suša nije jedina elementarna nepogoda koja prijeti domaćim proizvođačima hrane – poručuju svinjogojci. I kroz hvalospjeve Ministarstva turizma o ovogodišnjoj sezoni Jančo upozorava na nekontrolirani uvoz hrane i neravnopravnu utrku domaćih stočara u odnosu na one izvana, pitajući tko je u lancu domaće proizvodnje osjetio dobrobiti uspješne turističke sezone.
– Svaki svinjogojac može se nositi s konkurencijom iz EU, ali pod jednakim uvjetima, a ne da nas se bombardira složenim i počesto nerazumljivim birokratskim zavrzlamama i čudnovatim, pa i apsurdnim zahtjevima poput onog da svinjama, protiv stresa, omogućimo igračke od »prihvatljivog materijala«! Istovremeno, »frižideri« po trgovačkim centrima puni su mesa izvana. Kada je riječ o uvozu, jesu li se, primjerice, svinje iz Brazila igrale igračkama?! Nismo protiv uvoza, ali jesmo za ista pravila igre, kaže Jančo. Zahtjeve s igračkama, ogradama i slično naziva diskriminacijom domaćeg proizvođača hrane, koji na svojoj koži osjeća i neravnopravnost u troškovima u odnosu na kolegu iz inozemstva, a koja će tek kulminirati zbog aktualne suše i nestašice (stočne) hrane te nadolazećeg divljanja njenih cijena.
Crna jesen
– Suša i njene posljedice uništit će matična stada, crne su Jančine prognoze, koji postavlja pitanje kontrole uvezenog mesa.
– Zašto ne uvozimo žive svinje iz, primjerice, Danske, Nizozemske i tako angažiramo našu klaoničku, prerađivačku industriju? Sve su to mjere kojima bi nam ministarstvo moglo pomoći i tako skinuti famu kako stočari samo traže novac, subvencije. Umjesto toga, mi, zapuštajući našu stočarsku proizvodnju i infrastrukturu, zapuštamo i ratare, klaoničare, mesare, pa – korak dalje – i građevinare, projektante. Čak više nismo ni sirovinska baza bogatim zemljama, upozorava Jančo.
Ističe da će se posljedice suše u proizvodnji hrane tek vidjeti, da je cijena metra kukuruza već sada 160-200 kuna, a prava će se iskristalizirati u ožujku.
Goran Jančo upozorava na svu apsurdnost pojedinih zahtjeva, poput onog EU o igračkama za svinje, a koje ih trebaju zaštititi od stresa, a da istovremeno budu od neškodljivih materijala poput drveta. – Pa kako su naši stari rješavali stres kod svinja, a one su opet bile zdrave, kvalitetne, mesnate?! Stavili bi lanac da visi u svinjcu i to bi bilo to! Kakav je to svinji prihvatljiv materijal kada se zna da ona i žbuku sa zida jede?!, upozorava na birokratske nonsense Jančo.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi tijekom srpnja cijena živih odojaka na stočnim sajmovima je padala. Uz osrednju ponudu i znatno smanjenu potražnju, prosječna cijena iznosila je 15,01 kunu po kilogramu, a predviđanja su da će cijene i dalje padati. Zanimljiva je i usporedba cijena u pojedinim dijelovima Hrvatske: u unutrašnjosti zemlje ona se kreće između 14 i 15 kuna, dok na Jadranu za kilogram odojka treba prosječno platiti 21 kunu, s time da je minimalna cijena skočila sa 17 na 20 kuna. Iako su cijene niže u od lipanjskih, u odnosu na srpanj prošle godine narasle su 20,6 posto!
