U cilju pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokrenute su rigorozne izmjene zakona kojima će uskoro strani državljani iz svih zemalja članica OECD-a imati pravo kupovanja nekretnina, kuća i stanova u Hrvatskoj jednako kao i hrvatski državljani.

Dosad je to bilo ograničeno načelom uzajamnosti, situacijom da s državom podrijetla stranog kupca Hrvatska ima potpisan bilateralni sporazum obostranog prava stjecanja vlasništva nad nekretninom, a klijent, fizička osoba ili tvrtka ishoduje suglasnost hrvatskog ministra pravosuđa.

Osim članica EU-a, čiji građani mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati sve nekretnine, zakonodavnim izmjenama to će se bezuvjetno pravo proširiti na još 21 zemlju svijeta izvan EU-a.

Proces prilagodbe

Nacrt prijedloga izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravilima prošao je javno savjetovanje bez posebnih komentara i nadopuna što se može objasniti sada već nepovratnim procesom prilagodbe domaćeg zakonodavstva OECD-u, sličnim kakve je Hrvatska ranije prolazila s uvjetima za članstvo u EU.

Predlagatelj izmijenjene regulative upravo je resorno Ministarstvo pravosuđa, a stupit će na snagu na dan pristupanja Hrvatske OECD-u, organizaciji koju nazivaju »klubom 38 najrazvijenijih zemalja svijeta« od koje su 22 članice EU-a. Hrvatska vlada nada se ulasku RH u OECD tijekom 2026.

U bliskoj budućnosti bez navedenih uvjeta uzajamnosti i ministrove suglasnosti, u Hrvatskoj će nekretnine moći kupovati i državljani Australije, Kanade, Čilea, Kolumbije, Kostarike, Islanda, Izraela, Japana, Koreje, Meksika, Novog Zelanda, Norveške, Švicarske, Turske te Velike Britanije i SAD-a. Tom popisu treba dodati i državljane zemalja pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, većinski izvan EU-a.

Riječ je o Argentini, Brazilu, Peruu, Tajlandu i Indoneziji. Strani državljani ujedno će moći kupovati i nekretnine u područjima zaštićene prirode s obzirom na to da je prethodnim intervencijama u Zakonu o zaštiti prirode ukinuta dosadašnja zabrana.

Iz ministarstva podsjećaju da je službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u Hrvatska predala još u siječnju 2017. godine.

No, vlada je od Vijeća OECD-a tek pet godina kasnije, početkom 2022., zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, zajedno s pet drugih država.

U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo hrvatski Plan pristupanja OECD-u.

Prvi korak u pristupnom procesu bila je izrada samoprocjene u odnosu na važeće pravne instrumente OECD-a kroz Inicijalni memorandum, koji je predala OECD-u u listopadu 2022. godine.

Memorandum je dokument kojim se detektirala usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama OECD-a važećim za sve članice.

Dubinska procjena

– Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata Organizacije.

Radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske OECD-u potrebno je pristupiti izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navode iz Ministarstva.

Za pretpostaviti je da će interventna liberalizacija prometa kapitala dodatno uzrokovati divljanje cijena ionako sve skupljih stambenih »kvadrata« diljem zemlje i ponovo napuhati balon potražnje.

Agencije za nekretnine mogle bi biti jako zadovoljne jer im se puno lakše otvara strano tržište, iako je inozemna potražnja za stanovima i kućama posebno na Jadranu već sada više nego solidna.

Mada se izmjene ovog zakona formalno ne tiču poljoprivrednog zemljišta, nastavno na zahtjeve OECD-a slijede i zasebne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što također iščekuje klub najbogatijih zemalja svijeta.

Još u srpnju prošle godine istekao je moratorij Bruxellesa kojim se odgađala prodaja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj drugim državljanima EU-a.

Prema procjenama Ekonomskog instituta u Zagrebu lani je medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta U Hrvatskoj skočila za 57,5 posto te je dosegnula 0,63 eura po kvadratnom metru, odnosno 6.300 eura po hektaru.

No, rekordno najviše cijene zabilježene su u dalmatinskim županijama u rasponu od 5,6 do 7,6 eura medijalno po četvornom metru, dok je u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji 6 odnosno 4,9 eura po kvadratu, više nego u Zagrebu s medijalnih 4 eura po četvornom metru i statističkim padom cijene za 14,9 posto.

Dvostruki uzlet cijena registrirala je i Lika, s porastom na 0,96 eura/m2, što je više nego što imaju slavonske županije u rasponu od 0,22 do 0,93 eura.

Ličko-senjska županija tako se približila cijeni »kvadrata« poljoprivrednog zemljišta koliko imaju Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija.