RIJEKA – Glavni bankovni supervizor Europske središnje banke (ECB) Andrea Enria rekao je da se banke u eurozoni moraju brzo prilagoditi postroženoj monetarnoj politici kako ih podizanje kamatnih stopa ne bi »uhvatilo na krivoj nozi«. Enria je to rekao predstavljajući godišnje izvješće ECB-a o nadzoru banaka. Kaže i da povećanje kamatnih stopa i kvantitativno zaoštravanje traže od banaka da se usredotoče na likvidnost i na rizike financiranja.

Hrvatsku udrugu banaka i veće poslovne banke pojedinačno pitali smo prilagođavaju li upravljanje rizicima za uvjete rasta kamatnih stopa koje povećavaju mogućnost nevraćanja podignutih kredita. Jesu li, u skladu s time, postrožile i procedure dobivanja kredita, s obzirom na to da više kamatne stope poskupljuju kredite, pa klijentima, građanima i poduzećima dodatno otežavaju otplatu. Krediti tako nisu samo skuplji, nego i nedostupniji. Kako pokazuju podaci HNB-a, kreditni rast već je usporio, a moguć je i rast nenaplativih, loših kredita, koji su trenutačno ipak na vrlo niskim razinama.

Iz Hrvatske udruge banaka kažu da banke u Hrvatskoj kontinuirano prilagođavaju uvjete kreditiranja u skladu s aktualnim gospodarskim kretanjima te se, navode, »prema zadnjim podacima HNB-a može primijetiti da je došlo do nastavka zaoštravanja kreditnih uvjeta za poduzeća i stanovništvo«. Daljnji uvjeti kreditiranja ovisit će, kažu, prije svega o makroekonomskim pokazateljima i monetarnoj politici ECB-a što u ovom trenutku nije moguće precizno predvidjeti jer ovisi o velikom broju čimbenika.

Stroga regulacija

– U ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na poteškoće klijenata u izvršavanju svojih obaveza, a u slučaju da pojedini klijenti imaju financijske poteškoće, banke pristupaju individualno te u zajedničkoj komunikaciji nastoje osigurati uvjete za izlazak iz prezaduženosti, tvrdi HUB. Navode da komercijalne banke u Hrvatskoj, kao i u većini drugih država europodručja, imaju klasične i konzervativne poslovne politike te da su visoko regulirane.

– Regulacija je u Hrvatskoj, kao i u cijeloj europskoj bankarskoj uniji stroga, pa uz visok stupanj kapitaliziranosti i likvidnosti, i ove činjenice čine hrvatske banke visoko likvidnima i solventnima, ističu u HUB-u.

U Erste banci kažu da kod njih kretanja u segmentu tzv. NPL plasmana i dalje bilježe stabilne, odnosno blago silazne trendove (udio NPL plasmana krajem siječnja 2023. iznosio je 3,4 posto, od čega je udio NPL plasmana građana 4,8 posto).

– Iako NPL plasmane i dalje karakteriziraju stabilna i blago silazna kretanja te u ovom trenutku ne postoje naznake promjene tog trenda, imajući u vidu objektivne okolnosti i trenutačnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju ne može u potpunosti isključiti mogućnost blagog rasta NPL plasmana, navodi Erste. Vezano za kredite očekuju da će, imajući u vidu visoku razinu neizvjesnosti kojoj svjedočimo te rastuće kamatne stope, doći do određene normalizacije u dinamici kreditiranja, odnosno postupnog usporavanja u nadolazećem razdoblju.

Troškovi života

– Osim prilagodbe minimalnih troškova života za kretanje inflacije u 2022./2023. u izračunu kreditne sposobnosti, Erste banka u posljednje vrijeme nije uvodila druge promjene, otkrivaju u Ersteu. No, dodaju, »kao i dosad, s ciljem odgovornog upravljanja kreditnim politikama nastavit će pratiti makroekonomska kretanja, odnosno pratiti i poštovati sve regulatorne zahtjeve te, po potrebi, prilagođavati poslovanje u skladu s okolnostima«.

Iz Privredne banke Zagreb poručuju banka pozorno prati kretanja na tržištu i sve rizike povezane s kreditiranjem te ih pravodobno anticipira i sukladno tome aktivno revidira kreditne standarde i politike.

– Također, pomno pratimo daljnja događanja, promjene na kreditnom portfelju i potrebe klijenata te sukladno tome adekvatno reagiramo, kaže PBZ. Addiko banka, navode iz te banke, »kotinuirano prilagođava svoje strategije upravljanja svim rizicima kojima je, i kojima bi mogla biti izložena sukladno makroekonomskim projekcijama, što je i regulatorni zahtjev prema bankama«. OTP banka je odgovorila da prilikom donošenja odluke o kreditiranju detaljno razmatra sve rizike koji nas okružuju i već je postojeća politika rizika u skladu sa smjernicama ECB-a.

– Povećanje kamatnih stopa i troškova zaduživanja već je anticipirano postojećom politikom, kaže OTP.