Premijer Andrej Plenković poručio je u subotu da izglasanim Zakonom o hrvatskom jeziku, skrb o jeziku prvi put dobiva dobrodošao i nužan institucionalni okvir koji omogućuje njegov nesputan razvoj, na dobrobit hrvatskoga naroda i sveukupne hrvatske kulture.

U povodu jučerašnjeg usvajanja zakona u Hrvatskom saboru, premijer je izjavio da će o promicanju kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi te njegovu daljnjem razvoju ubuduće u okviru Vijeća za hrvatski jezik promišljati stručnjaci.

Vlada će, pak u suradnji s Vijećem donijeti Nacionalni plan hrvatske jezične politike kojim će se dodatno zaštititi i poticati razvoj hrvatskoga jezika kao nematerijalnoga kulturnog dobra i kao nezamjenjivog zajedničkog komunikacijskog sredstva za izražavanje i sporazumijevanje.

“Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je politički i pravno dosad najvažniji čin u učvršćivanju međunarodnog položaja i priznanja hrvatskog jezika, a usvajanjem zakona otišli smo korak dalje”, poručio je premijer, dodavši da su uspostavili okvir koji hrvatskom jeziku daje status i skrb koju zaslužuje kao zajedničko dobro.

Hrvatski jezik, dodao je premijer, jedna je od temeljnih sastavnica hrvatskog nacionalnog identiteta pa je država dužna skrbiti onako kako to rade najbolje uređene države koje žele osigurati da im se jezik razvija ukorak s potrebama suvremenoga društva, sustavno i u okvirima struke.

U tu se svrhu zakonom se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku te utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika, što se primjerice odnosi obavješćivanje javnosti i potrošača o proizvodima i uslugama na tržištu u Hrvatskoj.

To je važno i s obzirom na to da je hrvatski jezik danas jedan od 24 službena jezika u EU i da je Hrvatska u potpunosti integrirana u europsko jedinstveno tržište, naglasio je premijer, napomenuvši da se na hrvatskom možemo obratiti svim europskim institucijama i dobivati odgovor.

Naglasio je i da je zakon važan korak u očuvanju bogatstva jezika bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima.

Premijer je zahvalio Matici hrvatskoj na inicijativi, za koju je rekao da ju je Vlada prepoznala i svesrdno podržala, kao i svima koji su dali vrijedan doprinos.

Ustvrdio je, međutim da se zakonom ni na koji način ne ograničavaju slobode književno-umjetničkoga izražavanja niti se njime uređuje privatna komunikacija.

“Iako su pojedini kritičari izrazili takvu bojazan, ona je posve neosnovana jer to jednostavno nije ni svrha ni predmet ovog zakona”, poručio je, ustvrdivši da se ne uspostavlja nikakva “jezična policija” te da zakon nije u suprotnosti sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj niti ga ograničava.

Ustrajanje u borbi protiv antisemitizma

Premijer Andrej Plenković poručio je u subotu, u povodu Međunarodnog dan sjećanja na žrtve Holokausta, da hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) ustraje u borbi protiv antisemitizma i očuvanju kulture sjećanja.

Na današnji dan odajemo počast žrtvama Holokausta, najtamnijeg poglavlja povijesti, kazao je premijer.

“Hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) ustraje u borbi protiv antisemitizma i očuvanju kulture sjećanja kako se takvi zločini ne bi više nikad ponovili” napisao je na društvenoj mreži X.

IHRA je međuvladino je tijelo osnovano 1998.godine radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu. Trenutno broji 35 država članica. Hrvatska je članica od 2005. godine, a u ožujku prošle godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje spomenutom organizacijom.

Međunarodnoi dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se 27. siječanja, na dan kada je Crvena armija 1945.godine oslobodila koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.