Vlada je pretjerala, kaže predsjednik HEP-ovog sindikata TEHNOS Denis Geto i dodaje da »privatizacija HEP-a ne dolazi u obzir iz razloga što samo cjeloviti HEP kakav je danas može građanima jamčiti kvalitetnu opskrbu energijom«
ZAGREB Novac za kupnju MOL-ovih dionica u Ini Vlada bi navodno trebala namaknuti prodajom 25-postotnog paketa dionica HEP-a, a dođe li do privatizacije HEP-a, ističe predsjednik sindikata Denis Geto za naš list, radnici će organizirati štrajk i javnu pobunu.
Instant rješenja
»Privatizacija HEP-a ne dolazi u obzir iz razloga što samo cjeloviti HEP kakav je danas može građanima jamčiti kvalitetnu opskrbu energijom. Iako je državni intervencionizam i danas prisutan nad HEP-om, ta tvrtka je ipak velikim dijelom nezavisna u realizaciji strateških ciljeva na tržištu. TEHNOS će pozvati najširu javnost na otpor ovakvim neozbiljnim, instant rješenjima, poput trpanja društava HEP grupe u državni holding, a posebno bilo kojem obliku privatizacije. Da, i IPO je privatizacija, koliko god se njeni promotori pravili blesavima«, zaključuje Geto. Radnici, kaže, nemaju informacija o planu da se novcem od prodaje dijela HEP-a kupe MOL-ove dionice u Ini, no smatraju takve najave krajnje neozbiljnima.
Geto se osvrće i na najave osnivanja energetskog holdinga u koji bi ušao i HEP, a koji bi navodno bio rješenje za ponovnu nacionalizaciju Ine. »S obzirom da je slično najavila i prethodna Vlada, koju su vodili predstavnici istih političkih stranaka (HDZ i Most), očito je da netko već duže vrijeme radi na ovom projektu. Jedina razlika je što se prije godinu dana govorilo o holdingu sa tristotinjak tvrtki, a sad se govori o ‘energetskom’ holdingu kao rješenju za nacionalizaciju Ine. Ovdje se zapravo ne radi o nacionalnom interesu koji će spasiti Inu i neka druga poduzeća, već o utapanju zdravog HEP-ovog kapitala u crnu rupu zvanu Holding, kako bi se lakše mogao izvući iz ruku javnosti i isporučiti u nečije privatne džepove«, navodi sindikalist.
Simbioza HEP-a i nekih drugih javnih poduzeća, poput HŽ-a, HAC-a ili Ine, kažu u TEHNOS-u, za sve bi te tvrtke značila nazadovanje i propast. HEP danas posluje na tržišnom principu te ostvaruje višak prihoda koji može biti garancija kvalitetne javne usluge za građane. Ulaskom u Holding nestao bi višak prihoda radi solidarnog pokrivanja gubitaka neuspješnih, što bi sigurno utjecalo na pogoršanje opskrbe, nedostatak razvoja i kapaciteta. U sindikatu navode primjer HŽ-a, koji se dvadeset godina restrukturira, a zapravo sustavno propada jer nema ulaganja u pruge. Imamo samo ultramoderne vlakove koji po starim prugama ne mogu voziti.
Holding u osnovi predstavlja dioničko društvo, koje bi u slučaju HR Holdinga bilo u vlasništvu države, a ono bi u svom vlasništvu imalo više različitih državnih poduzeća, nastavlja Geto. Imovina svih tih poduzeća bila bi objedinjena – kao što je 2007. godine objedinjena u Zagrebački holding imovina 23 trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba – te bi predstavljala impozantnu količinu imovine koja bi se kreditno mogla opteretiti, što bi značilo povećanje javnog duga.
Balast u poslovanju
»Ukoliko bi se takav kredit uložio za ‘ozdravljenje’ ili otkup drugih državnih poduzeća, tada bi se na taj način poduzeća pripremila za privatizaciju. Naime, očito je da mnoga poduzeća koja su danas u vlasništvu države nemaju slobodne vlastite imovine kako bi dizali nove kredite, pa teret duga pada na državu kao jamca«, navodi Geto.
Nakon okrupnjavanja imovine, kaže, ZG holding je digao ogromne kredite koje je zatim indirektno ustupao vlasniku, Gradu Zagrebu, da gradi vrtiće, škole, kupuje zemljišta, gradi stanove za tržište i drugo. Infrastruktura komunalnih trgovačkih društava ostala je po strani, a dobili su novi veliki dug koji može uzrokovati bankrot cijelog ZG holdinga. I HEP je, kaže, kao jedinstvena tvrtka nakon transformacije u HEP grupu, sličnu holdingu, postao birokratizirana tvrtka sa sve više novoosnovanih sektora, društava kćeri i rukovodećeg kadra, »koji je velikim dijelom samo politički podoban, nepotreban i nestručan balast u poslovanju«.
