Miroslav Filipčić

Ne dozvoli li se hitno održavanje sajmova, u Hrvatskoj ih više neće ni biti

Hina

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

"Lijepa tradicija, koja je bila budućnost kongresno-turističke ponude naše države, postat će prošlost", ustvrdio je Filipčić na novinskoj konferenciji te udruge



Ne otvore li se hitno sajmovi, u Hrvatskoj više neće biti sajmenih djelatnosti, upozorio je u utorak predsjednik Udruge hrvatskih sajmova Miroslav Filipčić, napomenuvši da je pitanje koliko će firmi koje se bave njihovom organizacijom uopće i opstati.


“Lijepa tradicija, koja je bila budućnost kongresno-turističke ponude naše države, postat će prošlost”, ustvrdio je Filipčić na novinskoj konferenciji te udruge.


Direktorima sajmova nije logično da sajmovi, koji rade na otvorenom, na velikom prostoru gdje se mogu poštovati sve epidemiološke mjere, ne mogu raditi, a da to mogu primjerice veliki trgovački centri koji posluju u zatvorenim prostorima, pa i tržnice. Istaknuo je i da oni koji se bave sajmenom djelatnosti od države nisu dobili nikakvu financijsku pomoć.




Po njegovim riječima, Udruga sa Stožerom civilne zaštite nema nikakvih kontakata usprkos “moru” poslanih mailova, kao ni sa Ministarstvom financija s kojima su željeli razgovarati oko mjera potpore.


Direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavec rekao je da su zbog zatvaranja dosad propustili tri velike međunarodne sajamske manifestacije te da su u posljednjih godinu dana izgubili 7,5 milijuna kuna poslovnih prihoda. Velike prihode izgubili su i svi tamošnji izlagači i poslovni partneri.


“Upućujem apel, budući da radimo isključivo na otvorenom prostoru, a riječ je međunarodnom sajmu, da se ponovno razmotri pitanje zabrane rada koja na otvorenom nema smisla”, rekao je Posavec.


Gradonačelnik Popovače Josip Mišković kazao je da će se zbog zatvaranja sajmova zatvoriti i komunalni servisi, koji rade na održavanju i pripremi sajmova. Isto tako, navodi, ljudi iz poljoprivrednih krajeva umjesto na sajmovima počeli su svoje proizvode prodavati na kućnim pragovima.


“Ljudi više ne mogu čekati pa svoje kokoši, jaja i ostale proizvode počinju prodavati na kućnom pragu tražeći model kako doći do kupca, jer inače nemaju gdje plasirati svoje proizvode”, naveo je Mišković. I on smatra da država nema dovoljno sluha za probleme koji su zadesili sajamsku djelatnost.


Grad Popovača, dodaje, ima sklopljenih stotinjak ugovora sa stalnim izlagačima na tamošnjem sajmu i ti ljudi očekuju da im se vrati dio novca, danog na ime godišnjeg zakupa. Nadalje, navodi, još uvijek nisu sklopljeni ugovori za ovu godinu, jer ljudi ne znaju što će se događati.  Po njegovim riječima, dosad od države nisu dobili ni kune pomoći.


Davor Majić, direktor Osječkog sajma, na kojem se redovito održavala zelena tržnica, ne zna kako će preživjeti hrvatsko povrtlarstvo odnosno ljudi koji se bave prodajom nasada. Sa zatvaranjem zelene tržnice stvari su se duboko poremetile, ocjenjuje.


Udruga sajmova apelira na Stožer civilne zaštite da uvaži njihove argumente i da uz poštivanje svih epidemioloških mjera dozvoli rad sajmova, koji su pred gašenjem.