Zakon o iskorištavanju punog potencijala konoplje, o kojem će na prijedlog Socijaldemokrata Sabor raspravljati u četvrtak poslijepodne, od velikog je javnog interesa gledaju li se ukupni benefiti, zdravstveni, gospodarski i okolišni, poručila je autorica Zakona Mirela Holy.

„Ako želimo iskoristiti puni potencijal konoplje, moramo potpuno legalizirati i liberalizirati tu biljku, koja ima fenomenalne potencijale i u ekonomskom smislu jer se od nje može proizvoditi između 25 i 75 tisuća različitih proizvoda.

Ima i znanstveno dokazano medicinske benefite, a samo 2020. u SAD-u je objavljeno više od 3500 znanstvenih radova o zdravstvenim benefitima konoplje”, naglasila je članica Aktiva Socijaldemokrata Holy na konferenciji za novinare.

Uzgoj ženskih biljaka u punom cvatu

Često se, kaže, zanemaruju okolišni potencijali konoplje koja je vrlo jaki čistač tla od toksina i kemikalija te upija jako velike količine ugljičnog dioksida, što znači da može aktivni raditi na suzbijanju klimatskih promjena.

Naime, konoplja upija više od četiri puta Co2 nego drveće, što govori o važnosti konoplje za suzbijanje klimatskih promjena, upozorila je.

„Ovaj zakon podrazumijeva potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje, u medicinske, ekonomske, ali i industrijske svrhe.

Riječ je o progresivnim zakonu jer omogućava za osobnu upotrebu uzgoj devet ženskih biljaka u punom cvatu, jer ljudi koji, primjerice, boluju od multiple skleroze, trebaju po prilici taj broj kako bi si mogli bez problema stvoriti dovoljne količine pripravaka koji im omogućavaju normalan i dostojanstven život”, navela je prednosti prijedloga.

Ne budimo “poslušni štreberčić”

Zakon, pojasnila je, predviđa i proizvodnju konoplje u građevinske svrhe, za proizvodnju biokompozita koji može zamijeniti plastiku koja je veliki okolišni problem.

Ako gledamo ukupne benefite, zdravstvene, gospodarske, društvene, odnosno, okolišne potencijale, ovaj zakon je u izrazito velikom javnom interesu, kazala je.

Kao ilustraciju navela je Kanadu koja je 2020. legalizirala konoplju u rekreativne svrhe i 2021. godine, prema podacima njihove gospodarske komore, uprihodila 17 milijardi dolara od rekreativnog kanabisa te je otvoreno deset tisuća radnih mjesta i još deset tisuća povezanih s njima.

Koautorica Zakona Vesna Nađ smatra da sve dok se u Njemačkoj ne progura ovakav zakon, neće ni u Hrvatsku i da bismo trebali predvodnica u legalizaciji konoplje, a ne ‘poslušni štreberčić’ koji čeka da EU donese uredbu.