RIJEKA – Konferencija Novog lista Zelena i digitalna transformacija turizma – prilika za Kvarner, Istru, Gorski kotar i Liku, okupila je jučer u Rijeci niz stručnjaka na temu održivog turizma. Na konferenciji su sudjelovali ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta (MINTS) Slavko Štefičar, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Bernard Zenzerović, redovita profesorica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija Marinela Krstinić Nižić, članica Uprave riječke Aestus grupe Sandra Anić, predsjednica klastera Lika Destination Petra Kovačević te vlasnik tvrtke Degra i iznajmljivač Miroslav Pretula.

Skupom je moderirala Ida Prester.

Na konferenciji koja je održana u Hilton Rijeka Costabella Beach&spa resortu, bilo je riječi o zaokretu hrvatskog turizma prema održivosti, samim time i o novim strateškim dokumentima na kojima se temelji taj zaokret. Riječ je o prvoj Strategiji održivog razvoja hrvatskog turizma do 2030., koja se naslanja na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao i o novom Strateškom marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma 2022. – 2027.

Smjer promjena

Naime, Ministarstvo turizma i sporta početkom mjeseca je objavilo javne pozive za Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma te Regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna. Od toga je na raspolaganju 930 milijuna kuna bespovratnih sredstava za javnu turističku infrastrukturu i čak 1,25 milijardi kuna bespovratnih sredstava za ulaganje u privatnu turističku infrastrukturu, i to i na kontinentu i na obali. Prijavitelji će projektne prijedloge moći unositi u sustav eNPOO od 7. studenog 2022. godine od 12 sati do 3. veljače 2023. godine do 12 sati.

U uvodu je Slavko Štefičar kazao kako su svi svjesni da održivi turizam u svakom smislu, okolišnom, ekonomskom i društvenom, nema alternative.

– Kroz Strategiju razvoja održivog turizma smo detektirali ključne izazove hrvatskog turizma, te zajedno s dionicima uključenima u rad Strategije definirali konkretne, jasne i mjerljive ciljeve, kazao je Štefičar. Dodao je kako će se NPOO-om razraditi put kako doći do realizacilje tih ciljeva. Dodao je i kako do sada ni jedna Strategija nije imala konkretne brojke u smislu novca predviđenog za njihovu realizaciju, pa je tako na raspolaganju velik EU novac, i to velik u smislu što pokazuje smjer u kojem se želi da se hrvatski turistički sektor kreće.

– Prvi put smo u poziciji da mi kao Ministarstvo turizma i sporta kreiramo natječaje, određujemo prioritete i definiramo na što ćemo i kako trošiti naš novac, ukazao je Štefičar te dodao kako se nada da će uskoro biti odobreni i operativni programi vrijedni 210 milijuna eura.

Prepoznatljivi u svijetu

– Sva sredstva imaju zajednički naziv, a to je da se moraju utrošiti na način da ne čine znatnu štetu, odnosno bitno je naći modus da se ona utroše na najbolji način kako bi proizvodi bili jeftiniji u smislu troškova, ali i pristupačniji gostima koji traže zeleno i održivo, dakle, samo tržište nameće ta nova pravila, zaključio je Štefičar u uvodu.

Zelena i digitalna informacija preduvjet je poslovanja i nešto što se traži od nas u sljedećim koracima, a što prije se ubacimo u taj vlak, to bolje, rečeno je u samom uvodu konferencije. Uz transformacije čiji temelj čine zelene i digitalne inovacije i turistički proizvodi te infrastruktura, jedan od važnih elemenata budućeg razvoja turizma svakako čini i promocija Hrvatske i naših destinacija. Promjene vezane uz promociju definiraju se u okviru Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma koji razrađuje Hrvatska turistička zajednica. Dokument je još uvijek u pripremi i trenutno se razrađuje najvažniji dio, a to je operativni plan, odnosno način na koji će se strategija i marketinški plan provesti u djelo.

Foto Vedran Karuza

– Naime, Hrvatska je jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija i ima izrazito povoljnu poziciju na europskom turističkom tržištu, ali i globalnom, te niz komparativnih prednosti pred konkurencijom, jako dobro razvijen turistički proizvod, rast u kvaliteti, prepoznatljivosti i u posljednjim godinama sve se više okreće održivosti. Tu poziciju treba dodatno unaprijediti i poboljšati, ali i promovirati. Strateški marketinški plan, koji ima četiri komponente, u tom smislu daje smjernice, odnosno pozicionira i utvrđuje novu strategiju marketinga, dakle koja će biti tržišta, što ćemo na kojem tržištu najaviti, koji će biti proizvodi. Novost je da smo proizvode više usmjerili u doživljaje jer ne može se promovirati samo jedan proizvod, na primjer zdravstveni turizam, jer se uz njega veže gastronomija ili »outdoor« aktivnosti. Turistički proizvodi međusobno se isprepleću i treba graditi cjelovitu turističku priču. Isto tako, strategija će definirati koji će biti kanali komunikacije, a naglasak je na digitalnom, mogućnostima tehnologije i dostupnosti informacija, rekao je Kristjan Staničić. Dodao je da će strategija marketinga definirati okvir koji će u nadolazećem razdoblju dati ključne smjernice za izradu projekta arhitekture i strukture samog turističkog brenda, što znači da će se Hrvatsku promovirati, ali i brendirati kao turističku zemlju. Također, u izradi je i novi krovni komunikacijski koncept, navodi Staničić.

Veliki interes

– Današnji komunikacijski koncept »Hrvatska puna života«, odnosno »Croatia full of life« na snazi je od 2014. godine, a s godinama je pridonio tomu da je Hrvatska, po snazi brenda i turističke prepoznatljivosti, danas došla na deveto mjesto u Europi i šesnaesto mjesto u svijetu. Međutim, s obzirom na okolnosti i promjenu trendova i tijekova na turističkom tržištu, potrebno je mijenjati krovni komunikacijski koncept te ćemo do sredine sljedeće godine izraditi i uvesti novi koncept. Zadnji dio našeg strateškog marketinškog plana odnosi se na operativni dio koji razrađuje na koji ćemo način sve provesti u djelo i kako ćemo u ovom periodu do 2026. godine postići ciljeve koje smo si zacrtali, a to je da Hrvatska bude prepoznatljiva kao održiva, kvalitetna, cjelogodišnja turistička destinacija. Time želimo utjecati na povećanje turističkog prometa i pravilnu raspoređenost prometa tijekom cijele godine, odnosno smanjenje sezonalnosti i, naravno, da još narastemo u prepoznatljivosti našeg turističkog brenda.

Govoreći o očekivanjima i prijavama na natječaje, Štefičar je, pak, naveo kako je MINTS krenuo komunicirati još lani u studenom što će biti u javnom pozivu, tako da su mnogi već u velikoj mjeri pripremili projekte ili ih doveli do visoke faze gotovosti. Prvi korak u procesu prijave je da treba preuzeti dokumentaciju. Ukazao je i kako treba imati znanja jer u procesu prijave »papir trpi sve«, ali što je u njoj napisano treba i provesti, tako da je vrlo bitna dobra priprema projekta. Dakle, sve napisano u prijavi treba i odraditi.

– Što se tiče interesa, interes je velik, iako se još prijave konkretno ne može upisivati u elektronski sustav prijave, međutim pitanja se već mogu postaviti. Tako da imamo već sada jako puno pitanja i za privatni i javni sektor, kazao je Štefičar. Dodao je i kako je ostavljeno 120 dana za zaprimanje prijava, tako da ima vremena da se projekti finaliziraju. Međutim, tko mora ući u proces izdavanja građevinske dozvole i slično, dakle, procese koji dosta traju, to se ipak ne stigne napraviti. No, za takve projekte bit će operativni program Konkurentnost i kohezija.

Kružno gospodarstvo

Što s tiče aktualnog javnog poziva, nakon tih 120 dana radi se odabir, pri čemu MINTS neće koristiti sistem najbržeg prsta, već sve prijave imaju jednaku šansu za prolaz. Tu su dva poglavlja, ocjena prihvatljivosti projekta te samo bodovanje.

Foto Vedran Karuza

– Ljestvica je postavljena visoko, pogotovo u očuvanju prirode, i po njoj, svi izabrani projekti će biti zeleni i digitalni. Nakon tog prvog kruga selekcije se, kroz bodovanje koje je transparentno i objektivno, ustvari odabire najbolje od najboljih projekata, dodao je Štefičar.

Na pitanje tko će raditi odabir, kazao je kako kod privatnih investicija proces vrednovanja odrađuje HAMAG-BICRO, a kod javne turističke infrastrukture MINTS zajedno s vanjskim suradnicima. Za to će biti formirani neovisni odbori pa tako ljudi koji su sudjelovali u pripremi natječaja, ne mogu sudjelovati u izboru najboljih projekata.

Poduzetnicima te javnim institucijama, odnosno regionalnim i lokalnim jedinicama lokalne samouprave u prijavi i pripremi projekata na natječaje te ostvarivanju bespovratnih sredstava pomaže riječka tvrtka Aestus Grupa, a Sandra Anić kazala je da je u fokusu svakog projekta upravo kružna ekonomija.

– Priča oko zelene i digitalne tranzicije dosta je opsežna, kao i propisana europska taksonomija koja je propisana u samim natječajima, a koja ima svojih šest ciljeva i tehničke smjernice. Međutim, svi se na kraju pitaju kako konkretno to provesti kroz projektnu prijavu. Pred nama je vrijeme velikih promjena te treba biti svjestan da smo mi u turizmu na samom početku kružne ekonomije koja zahtijeva promjenu cijele paradigme i mišljenja da smo svi samo korisnici jednog resursa koji kasnije vraćamo u izvornom ili prerađenom obliku. Ako promotrimo pristup projektu kroz model kružnog gospodarstva, vidjet ćemo da od starta želimo reciklirani materijal, obnovljivi izvor energije te inovativne proizvode ili poslovne modele, rekla je Anić te objasnila da pri prijavi samog projekta najbolje je na samom početku sjesti s potencijalnim korisnikom i detaljno provesti razradu ideje i projekta prema modelu kružnog gospodarstva.

Foto Vedran Karuza

Lokalna zajednica

Osim zelenih hotela poput Crowne Plaza hotela u Kopenhagenu koji ima solarne panele od 5. do 25. kata te u svojim tankovima kompostiraju, a koje je navela Anić, pravi primjer zelene i održive destinacije u Hrvatskoj je Lika, koja je proglašena među sto najboljih zelenih destinacija na svijetu.

– Lika zaista jest zelena destinacija. Gotovo 60 posto površine destinacije zaštićeno je temeljem zakona o zaštiti prirode, obiluje prirodnim fenomenima i ljepotama, ali ovu konkretnu nagradu zaslužili smo zbog smjera razvoja koji smo mi u Klasteru Lika destination postavili i u skladu s kojim prijavljujemo naše projekte i definiramo ciljeve i aktivnosti, istaknula je Petra Kovačević. Zbog toga su, kaže, prije dvije godine Liku uvrstili na prestižni popis top sto svjetskih održivih zelenih destinacija. Radi se o međunarodnoj zakladi koja objavljuje najbolje primjere iz prakse i kako destinacije razvijaju sebe i samim time dionike u destinaciji u skladu s principima održivog razvoja.

– Nagradu smo dobili zbog uključivanja lokalnog stanovništva. Konkretno, lokalnih proizvođača hrane, suvenira, prirodne kozmetike, nakita. Radi se o brendiranju lokalno proizvedenih proizvoda u suradnji s lokalnim proizvođačima. U skladu s time već šestu godinu za redom razvijamo Lika Quality, sustav kvalitete ličkih proizvoda i u suradnji s lokalnim proizvođačima unapređujemo ovisno prema tome što njima treba. Istovremeno radimo i na promociji destinacije kao gastrodestinacije prema potencijalnim turistima, dok naše korisnike, odnosno dionike u turizmu koje kontinuirano educiramo i usavršavamo, prema onom što njima treba. Naime, nagrada koju smo dobili nije zasluga samo nas u Klasteru već je zasluga svih ljudi u Lici koji se turizmom bave.

S obzirom na to da Lika nema dugu tradiciju turizma te je jedna od najrjeđe naseljenih regija u Hrvatskoj, ova nagrada i činjenica da smo prepoznati na svjetskoj razini te uvršteni u priručnik Europske komisije za putovanja, od velike nam je važnosti, naglasila je Kovačević te zaključila da je od svega najvažnija edukacija i zajednički rad s osobama koje su spremne uz razvijanje svog poslovanja, razvijati i Liku u očima turista, jer niti jedan kocept ne može biti implementiran ako ga lokalna zajednica nije prihvatila.

Suvremeni trend

Bernard Zenzerović, direktor UPUHHA-a, čestitao je MINTS-u na samoj pripemi NPOO-a istaknuši kako je ovo prvi put da je tako velik novac na raspolaganju turističkom sektoru.

Održivost je, kazao je, već prije 20 godina postala tema, ali je tek sada postala »turning point« u poslovanju, te povukao slikovitu paralelu kazavši »održivost je danas, kao što je bio wi-fi prije 15 godina, nešto što si mogao imati, pa čak i naplatiti, a danas je hotel nezamisliv bez njega«. Danas je to sučaj s održivošću u turizmu i samom hotelijerstvu. To je na ljestvici značaja kod gostiju sve više, pa čak 85 posto gostiju smatra održivost izuzetno bitnom. Hoteli koji se bave održivošću imaju bolje ocjene, iako je teško razlučiti utjecaj na ocjene od utjecaja kvalitetnog proizvoda i usluge, ali je taj trend tu.

Foto Vedran Karuza

– Taj trend rapidno raste u zadnjih 15-ak godina i to su sada respektabilne brojke, kazao je Zenzerović i dodao kako je bitno i kvalitetnije komuniciranje. Naime, hotelske firme rade na tome, ali gosti to često ne znaju i tu treba poraditi.

Po pitanju cijene koju su gosti spremni platiti u održivim objektima, Zenzerović je naveo kako gost neće platiti više jer hotel ima bolju fasadu ili stakla, ali ako se održivost integrira u iskustvo, proizvod i postane sastavni dio hotelskih operacija, onda da.

– Još je dalek put do toga da se održivost može skupo naplatiti, ali je važno održivost integrirati u »core business«, ukazao je direktor UPUHH-a.

Marinela Krstinić Nižić je, govoreći o tome kako Fakultet za menadžment u ugotiteljstvu i turizmu Opatija priprema studente na zelenu transformaciju, istaknula kako je znanje temelj svega. I ako kadrovi ne znaju što je održivi razvoj, što su zelena i digitalna transformacija, onda uopće nema smisla ni počinjati.

Originalno i autohtono

– Održivim razvojem se na Fakultetu bavimo zbilja dugo. Preddiplomski studij Menadžment održivog razvoja provodimo od 2013., imamo i diplomski studij Održivi razvoj turizma te doktorski studij Menadžment održivog razvoja. Tako da mi kroz cijelu hijerarhiju obrazujemo studente i trudimo ih se pripremiti za tržište rada i u pogled zelene tranzicije, budući da imamo kolegije vezane za održivi razvoj turizma, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, klimatske promjene, cirkularno gospodarstvo. Sve su to elementi koji su inkorporirani u kolegije, međutim da to ne ostane samo na teorijskoj razini, imamo i Gospodarski savjet, Centar za karijere i stručnu praksu studenata gdje u suradnji s gospodarstvom osluškujemo potrebe tržišta i zajedno radimo na projektima. Imamo i znanstvene, ali i stručne projekte u koje uključujemo studente, rekla je Krstinić Nižić. Dodala je i kako se na FMTU-u također trude pokazati da i sami provode u praksi ono što uče studente. Ove godine na FMTU-u su, primjerice, dobili Zelenu zastavu.

– Želimo biti u trendu, tako da, uz ostalo, pratimo kvalitetu zraka po dvoranama, utrošak energije i slično. Upravo kako bismo studentima iz prve ruke pokazali da je to moguće. Tako da studenti danas, sutra kada počnu raditi i kada dođu na svoje radno mjesto mogu reći, primjerice, idemo iskoristiti energiju morske vode, ugraditi dizalicu topline i smanjiti troškove u hotelu. Dakle, moraju s Fakulteta već izaći s idejom što i kako, ukazala je Krstinić Nižić. Rekla je i kako su na Fakultetu, što se tiče digitalne transformacje, osnovali Digital hub, sklopljeni su ugovori s IT providerima za softvere koji se koriste u samoj nastavi kako bi studenti već stekli praktična znanja.

Foto Vedran Karuza

Navodeći primjere destinacija koje su najdalje otišle u održivosti, Staničić je, pak, kazao kako je Mali Lošinj jako lijep primjer upravljanja destinacijom koja dugi niz godina ide u pravcu održivosti. A što se provodi kroz mjerenje niza pokazatelja. »Jadranka« Mali Lošinj također je davno krenula u pravcu održivosti, pa su tako u segment hrane i pića osigurali već davno dobavljače, lokalne OPG-ove, čime potiču lokalno gospodarstvo i nude autohtonu, zdravu hranu.

Primjer Slovenije

Nešto šire, dobri su primjeri Rovinj i Dubrovnik. Rovinj koji je u nizu segmenata i upravljanja destinacijom i kroz razvoj pojedinačnih projekata koji podrazumijevaju smanjenje prometne zagušenosti, uređenje destinacije i slično, postao sve više održiva destinacija i primjer. Tu je i Dubrovnik. Gradonačelnik i i gradska vlast započeli su s projektom »Rescpect the city« koji nije samo usmjeren smanjenju zagušenja centra grada i kontrole kruzing segmenta. Njime su jasno utjecali da je i u kolovozu, kada je najveći broj gostiju, Dubrovnik poželjna destinacija. No, program ima i smjernice za domaće stanovnike, po pitanju otpada ili korištenja enegenata, kao i smjernice oko ponašanja turista. Staničić je ukazao i kako nema održivog turizma bez zadovoljstva lokalnog stanovništva.

I u svijetu se o tome govori, pa je tako naveo primjere Slovenije, Švedske i Škotske, koji su razvili nacionalne sustave označavanja održivih destinacija, kao što je Bohinj. Te su destinacije ispunile niz definiranih kriterija i zaslužili nacionalnu oznaku održivosti.

– To je nešto što se sve više traži, prilikom odluke kamo putovati, turisti se okreću prema održivim destinacijama, istaknuo je direktor HTZ-a.

Direktor UPUHH-a je, pak, istaknuo kako je cijeli ovaj proces jako bitan i jer se radi o velikom know-howu koji će biti dostupan, naime toliko će biti primjera održivog razvoja za cijeli sektor. Zenzerović je istaknuo kako sada imamo ogromnu priliku u hotelijerstvu. Naime, u Hrvatskoj je oko 1.100 hotelskih objekata, od kojih njih stotinjak certificiranih. Kroz ovaj projekt će se riješiti još 50-ak, što je malo. Međutim, to se lako može rješiti, pa bi tako u dogledno vrijeme svi hoteli u Hrvatskoj, primjerice, mogli biti »plastic free«. A što bi i u marketinškom smislu bio ogroman stimulans. Isto je tako naveo kako hotelski sektor u raznim fazama gotovosti ima u pripremi projekata u vrijednosti 35 milijardi kuna, pa sektor može apsorbirati i veća sredstva od onoga što se nudi. Isto je tako ukazao na to kako je povlačenje EU sredstava izazovnije za manje hotelijere, od velikih kompanija koje su i same adekvatno ekipirane.

Velikima lakše

– Ne brinem se za 15 velikih, ali u hotelijerstvu je prosjek hotel s 80 soba. I s tim manjim hotelijerima treba razgovarati. I to je proces. Ali optimistični smo u smislu korištenja sredstava, kazao je Zenzerović.

Na kraju, promjena prema održivosti, zelenoj i digitalnoj transformaciji nešto je što se mora dogoditi, a pitanje je samo na koji će način veliki, mali i srednji poduzetnici prilagoditi svoje poslovanje te u kontekstu ovog natječaja povući sredstva.

– Najveća barijera koja poduzetnike koči jest u tome što stvari ne promatraju cjelovito, već s razine nekog specifičnog troška. Međutim, kako bi došli do krajnjih benefita i profitabilnosti, moramo uložiti te srezati troškove, istaknula je Anić, dok je Štefičar kazao da će velikim poduzećima izazov tranzicije biti puno lakši nego manjim i srednjim poduzećima jer mnogi od njih već imaju razrađene projekte koji nadilaze standarde koji su u natječaju postavljeni kao prihvatljivi. Manjim i srednjim poduzetnicima i javnom sektoru poručuje da svoje studije izvodljivosti i investicijske studije razrađuju za sebe, a ne prema objavljenom natječaju. Također, napomenuo je da je važno razmišljati da je projekt moguće realizirati, jer ako troše bespovratna sredstva, moraju biti potpuno sigurni da će se taj projekt ostvariti i funkcionirati.

Zelena transformacija privlači goste

– Zelena transformacija i principi kojima se očekuje promjena paradigme razmišljanja uvelike utječe i na zadovoljstvo gostiju i turista te su neki gosti čak spremni platiti i više, ako znaju da dolaze u smještaj u kojem se brine o ekologiji. Ipak, zelena transformacija tek će se desiti, mali obiteljski iznajmljivači imaju vizije uključiti se u nju, ali moramo biti realni i priznati da ona još uvijek nije tu, rekao je Miroslav Pretula. Objasnio je da se u zelenu transformaciju obiteljski iznajmljivači i mali poduzetnici mogu uključiti ulaganjem u energetsku transformaciju i integraciju u solarne panele ili uvođenjem održivog gospodarenja otpadom, odnosno recikliranjem.

Foto Vedran Karuza

– Moramo našim gostima pokazati koliko brinemo o našem okolišu. Konkretno, kroz poticaj možemo kreirati inovativne zelene otoke u okviru kojih bi na naš način reciklirali otpad. Osim toga, važna komponenta zelene tranformacije jest i održivost te bismo trebali našim gostima nuditi lokalne proizvode, uputiti ih kod lokalnih proizvođača ili ostvariti suradnju s lokalnim obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, ustvrdio je Pretula, jer autohtono i zeleno ima veliku poveznicu.

Žalbe mogu oduljiti proces, ali odabrat će se najbolji

Jučerašnja je konferencija zaključena pitanjima publike. Tako je, primjerice, bilo postavljeno pitanje je li MINTS dovoljno kapacitiran ljudstvom za procjenu projekata jer se, kazano je, kod sličnog natječaja Ministarstva graditeljstva evaluacija pristiglih projekata »svela na dvije djelatnice Ministarstva«.

Slavko Štefičar je pojasnio kako kod privatnog sektora kompletan proces evaluacije vodi HAMAG-BICRO, s time da je definirano kako se u maksimalno 120 dana mora evaluirati projekte. Kazao je kako vidi rizik kod žalbi koje bi mogle cijeli proces oduljiti.

– Činimo sve da to prođe u zadanim rokovima, kazao je Štefičar, te naveo kako je model nabržeg prsta imao prednost u tome što se projekti brže evaluiraju. No nedostaci su ti da svi projekti ne dođu pod lupu i ne može se izabrati najbolje. A ovako će se doista odabrati najbolji od najboljih i svi koji prikupe dokumentaciju će ravnopravno kandidirati za dodjelu sredstava.

Pitanje je postavljeno i vezano za velike javne projekte u zoni turističke razvijenosti 1, na što je Štefičar kazao kako kod javnih projekata u područjima indeksa turističke razvijenosti 1 nije moguće graditi novu javnu infrastrukturu. Kad se pregovaralo s EU-om, uvjet za dobivanje sredstava je bio taj da se mora ograničiti prekomjerni turizam.

Tako se za javnu turističku infrastrukturu propisalo da u zonama 1 nema nove gradnje. Štefičar je također pojasnio kako se svi prihvatljivi troškovi financiraju u stopostotnom iznosu.

Investicije se pokušava usmjeriti na slabije razvijena područja kroz bodovanje, no ne postoji smanjenje postotka sufinanciranja po kategoriji indeksa turističke razvijenosti. Isto tako, naveo je kako je resorno Ministarstvo već počelo objavljivati odgovore na pitanja koja su im postavljena u okviru natječaja.