RIJEKA – Svega godinu i pol od posljednje izmjene Ministarstvo znanosti i obrazovanja ponovo mijenja Pravilnik o napredovanju nastavnika. Dokument se trenutno nalazi u javnoj raspravi, a njegova je intencija da nastavnici brže napreduju. Novim prijedlogom ukida se i odredba o obveznom sudjelovanju u e-Savjetovanjima, a učiteljima će se bodovati i znanstveni radovi, i to više nego stručni.

Objašnjenje zbog čega se ponovo mijenja taj dokument je da postojeći Pravilnik nije unaprijedio postupak napredovanja, nego je dodatno usporio proces i opteretio administraciju, istovremeno povećavajući financijsko opterećenje proračuna. U provedbi postojećeg Pravilnika uočeni su nedostaci i ograničenja koja se očituju kroz vrlo složen administrativni proces i velik broj dionika uključenih u postupak napredovanja. Odgojno-obrazovni radnik iznimno može napredovati u zvanje mentora ako ima najmanje tri, a ne dosadašnjih pet godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama i najmanje 40 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije.

Ukida se i Povjerenstvo za napredovanje te se napredovanje vraća u nadležnost Agencije za odgoj i obrazovanje. Međutim, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da iako novi dokument suštinski i ne odstupa previše od dokumenta koji je donijela i dopunjavala Blaženka Divjak, njime se ipak u značajnoj mjeri, kada se radi o pitanju napredovanja, nastavnici vraćaju na stanje prije 2017. godine. Ipak, inače kompliciran postupak neće se pojednostaviti niti skratiti. Ključna preinaka koja će se dogoditi zahvaljujući novom Pravilniku, uspostava je veće kontrole od strane prosvjetne vlasti nad cjelokupnim postupkom provođenja napredovanja, a zadržat će se dosadašnji sramotno malen broj unaprijeđenih.

Presudili pritisci

– Kako se i očekivalo, najvažnija promjena odnosi se na »tijelo« koje će ubuduće odlučivati o promaknućima. Nakon što je ministrica Divjak razvlastila agencije i važan posao povjerila deveteročlanom Povjerenstvu sastavljenom iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji su prethodno stekli zvanje savjetnika, o budućim će promaknućima odlučivati radnici, zapravo savjetnici zaposleni u Agenciji. Kako su promaknuća, uz organizaciju učeničkih natjecanja, core business naših agencija, praktično od donošenja Divjakičinog Pravilnika vršeni su pritisci za napuštanjem novog rješenja. Ovi su pritisci, a ne problemi u radu Povjerenstva, prema našim informacijama, presudili dosadašnjem rješenju. Vraćanje postupka napredovanja pod ingerenciju agencijama, kao uostalom ni jedno od novih rješenja, predviđenih novim Pravilnikom, neće otkloniti njegove najvažnije nedostatke kao što su nepotrebno zahtjevna procedura, dvojbeni kriteriji i, što je najvažnije, premalen broj, njih svega petnaestak posto, koji će biti unaprijeđeni, upozorava Stipić.

Ujedno dodaje da je napuštena dosadašnja odredba prema kojoj se za tekuću godinu zahtjev za napredovanje predaje između 1. rujna i 1. ožujka te će se zahtjevi ubuduće moći podnositi tijekom cijele godine. Uvid u kvalitetu rada kandidata dosad se ostvarivao temeljem praćenja 2 nastavna sata, dok će to ubuduće moći trajati jedan, ali i 3 i više sati.

 Zanimljivo je da novi Pravilnik, kada je riječ o praćenju rada kandidata, predviđa i praćenje nastave na daljinu. Napušten je dosadašnji rok od 30 dana u kojem ravnatelj Agencije donosi odluku o napredovanju ili nemogućnosti napredovanja. Ova je odredba tim važnija kad joj se pridoda da »povišica plaće« slijedi nakon odluke. Ovu je novinu potrebno smjestiti u dugogodišnju praksu s različitim vidovima kašnjenja u provedbi napredovanja radnika. Rok za obnavljanjem napredovanja produljen je s 3 na 6 mjeseci što vjerojatno proizlazi iz nedovoljnih kadrovskih kapaciteta samih agencija. Dosad se radnicima koji u školi rade više od 35 godina, a koji su prethodno stekli određeno zvanje, omogućavalo da zvanje zadrže do odlaska u mirovinu. Prema novoj odredbi »može zadržati« otvara se mogućnost da se nešto što je dosad bilo sigurno postane upitno, upozorava Stipić.

Nejednako postupanje

S činjenicom da novi prijedlog Pravilnika ne rješava mnoga pitanja slaže se i Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja. Navodeći kako Sindikat još nije stigao napraviti dublju analizu, Tuškan kaže da se već na prvu vidi da se na žalost uvode neke nove mogućnosti nejednakog postupanja u slučaju odlučivanja o napredovanju.

– Iako je struka priželjkivala izmjene i dopune Pravilnika radi nedorečenosti, nejednakog pristupa svim oblicima odgojno-obrazovnog rada, nejednakog pristupa svim odgojno-obrazovnim radnicima, promjene koje su predložene ne rješavaju sva ova ključna pitanja, a na žalost uvode neke nove mogućnosti nejednakog postupanja u slučaju odlučivanja o napredovanju. Iako nudi neka bolja rješenja, kao što je vraćanje u nadležnost agenciji, što je i bio jedan od zahtjeva Sindikata hrvatskih učitelja, izmjenama i dopunama Pravilnika ne rješava se dosadašnji problem nejednakog postupanja u slučaju napredovanja učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Također, mnogi nisu zadovoljni rješenjem da su isti kriteriji dani i za primjerice umjetničke škole i slične čiji rad ima specifičnosti koje bi se trebale vrednovati u skladu sa svojim specifičnostima.

Odustaje se i od najavljivane izrade sustava za praćenje profesionalnog razvoja kojem je zadatak trebao biti povećanje transparentnosti, kao i olakšavanje prikupljanja dokumentacije vezane uz napredovanje. Osim toga, uvode se dodatne provjere za one u sustavu koji imaju najviše iskustva, a istovremeno se uvode iznimne okolnosti za one koji napreduju prvi put, odnosno smanjuje im se obveza pet godina rada u obrazovanju na tri, dok se ravnateljima koji napreduju u zvanje savjetnika ova odredba u potpunosti ukida, navodi Tuškan.