Foto Sergej Drechsler
Ana Tuškan, tajnica Sindikata učitelja, izjavila je da su reakcije učitelja na cijepljenje različite, ovisno o županijama i donesenim odlukama
povezane vijesti
RIJEKA – Gotovo dvije trećine zaposlenih u školama u Hrvatskoj čije je cijepljenje kao prioritetne skupine već počelo u nekim županijama, pa tako i u Primorsko-goranskoj, ne želi se cijepiti protiv koronavirusa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prikupilo je podatke o cijepljenju nastavnika i drugog školskog osoblja prema kojem se u prosjeku ne želi cijepiti čak 64 posto zaposlenika i nastavnika.
Najveći je interes za cijepljenje u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje se cijepiti želi 45,66 posto zaposlenika, a najmanji u Dubrovačko-neretvanskoj, gdje bi ih se cijepilo svega 16,91 posto. U Gradu Zagrebu se cijepiti želi 40,65 posto zaposlenih u školama, a u PGŽ-u, gdje su prošlog vikenda cijepljeni prvi prosvjetni radnici, želi se cijepiti 37,4 zaposelnih u školama, odnosno 1.692 zaposlena od ukupno 4.524. Niti u jednoj županiji broj zaposlenih u prosvjeti koji se žele cijepiti ne prelazi 50 posto.
Malo testiranja
Kako napominju u resornom ministarstvu, obrazac s djelatnicima ispunilo je 1.228 škola od 1.365, a od preostalih 137 škola, 39 škola otpada na Međimursku županiju gdje je već provedeno cijepljenje odgojno-obrazovnih djelatnika.
Ana Tuškan, tajnica Sindikata učitelja, izjavila je da su reakcije učitelja na cijepljenje različite, ovisno o županijama i donesenim odlukama.
– Interes postoji, ali velik broj žena ima strahove prema jednom cjepivu. Željeli bismo da se zaposlenicima ponudi mogućnost izbora cjepiva, ipak je u sustavu 86 posto žena. Problem je i što su prioritetnu skupinu podijelili na dvije podgrupe, očito je da cjepiva nema dovoljno. Svi su zaposlenici jednako važni, izjavila je Tuškan.
Prema njezinim riječima u školskim je klupama 60 posto učenika pa je velik dio učitelja i roditelja zabrinut, a kao velik problem istaknula je mali broj testiranja i asimptomatske slučajeve.
– Velik problem je da se sve prelama preko leđa učitelja. Imamo suprotstavljena mišljenja, a učitelji i zaposlenici ne donose mjere, oni će ih provoditi, a komentirajući izjavu ministra Fuchsa da su djeca širitelji, ali ne superširitelji, Tuškan je ustvrdila da su širitelji i superširitelji floskule kojima se skreće pozornost s problema.
Nisu roboti
– Takve priče ne doprinose rješavanju problema. Trebamo se ugledati na zemlje koje su uvele komplete samotestiranja, postoji i praksa cijepljenja roditelja čija djeca imaju kronična oboljenja, rekla je Tuškan, čiji bi sindikat danas trebao imati konkretne podatke o interesu za cijepljenje nastavnog i nenastavnog osoblja.
Govoreći o raznim modelima odvijanja nastave i promjenama tih modela ovisno o epidemiološkoj stuaciji, Tuškan je kazala da je prelazak na drugi model nastave u roku od 24 sata problematičan jer učitelji nisu roboti.
– Odluke se više-manje donose političkim putem i ne treba čuditi nepovjerenje na terenu, zaključila je Tuškan.