Nakon dvomjesečne stanke, jučer je na Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno suđenje u slučaju Uljanik. Nakon izmijenjene optužnice i odustanka tužiteljistva od kaznenog progona trojice bivših direktora »3. maja« i Uljanik brodogradilišta, na optuženičku klupu jučer su sjela preostala osmorica optužnika iz ovog predmeta – Marinko Brgić, Dragutin Pavletić, Veljko Grbac, Gianni Rossanda, Anton Brajković, Elvis Pahljina, Darko Šorc i Maksimilijan Percan.

Nakon Domagoja Klarića tužiteljstvo je, podsjetimo, u srpnju odustalo od progona bivših direktora Uljanik brodogradilišta Silvana Kranjca i Eduarda Milovana, koji su jučer bili predviđeni za ispitivanje kao svjedoci optužbe. Međutim, rasprava o procesnim situacijama pred sudskim vijećem, kojim predsjeda sutkinja Damira Delost, potrajala je dobra tri sata, tako da je jučer svjedočio samo Kranjc, nekadašnji član Uprave, a potom i direktor Uljanik brodogradilišta u vrijeme kad su se potpisivali inkriminirajući dokumenti o prijeboju potraživanja i prijenosu dionica u inokompanijama USS 12 i USS 13 između riječkog i pulskog brodogradilišta.

Nikad ni razgovarao

U svom svjedočenju Kranjc je u više navrata isticao da je on, istina, potpisao te dokumente, ali da o tome ništa drugo ne zna. Ustvrdio je da nije imao nikakvih saznanja o dugu od 108 milijuna kuna, koliko je od pulskog brodogradilišta potraživao »3. maj« na račun obavljenih radova na trajektima koji su se tada gradili za Jadroliniju, još manje o načinu na koji se ta financijska stavka između riječkih i pulskih navoza »zatvorila«. Prema Kranjcu, te je papire dobio na stol za potpis što je on, bez preispitivanja i u dobroj vjeri, učinio jer je imao puno povjerenje u stručne službe u Uljaniku d.d., dodao je. Ustvrdio je i da s tadašnjim direktorom riječkog brodogradilišta Domagojem Klarićem o tome nikad nije razgovarao te da se njihova međusobna komunikacija ticala isključivo proizvodnih procesa. Također, ustvrdio je da mu nije poznato ni tko je inicirao da se konkretna novčana potraživanja »3. maja« te, 2015. godine, kompenziraju s udjelima na tim inokompanijama, čiju su imovinu, podsjetimo, činili brodovi »Veruda« i »Stoja«, ali debelo opterećeni hipotekama banaka.

Ovakvom Kranjcovom iskazu prethodilo je pojašnjenje o načinu na koji je Uljanik grupa funkcionirala nakon preuzimanja »3. maja«, gdje su praktički sve stručne službe prešle pod matično društvo Uljanik, dok je riječko i pulsko brodogradilište fuknkcioniralo kao zasebne proizvodne jedinice. S tim u svezi, Kranjc je kazao kako su njegova funkcija i ovlasti kao direktora Uljanik brodogradilišta bili svedeni samo na proizvodne procese i ništa drugo. Prema njegovom kazivanju, Uljanik brodogradilište, i prije ustroja Uljanik grupe s pulskim i riječkim brodogradilištem, nije imalo u svojoj organizacijskoj strukturi službu financija, već je te poslove obavljalo društvo Uljanik financije d.o.o.

Nakon što je tužiteljstvo u srpnju bitno reduciralo optužnicu, gdje su odustali od daljnjeg dokazivanja da je gradnja četiri broda za rasuti teret, kao i njihova ugovorena kupoprodajna cijena u kriznom razdoblju od 2010. do 2016. godine, bila loša i štetna odluka za pulsko brodogradilište, od strane braniteljskih timova Marinka Brgića i Elvisa Pahljine pred sudsko su vijeće stigli podnesci da se tako izmijenjena optužnica vrati nazad optužnom vijeću na ispitivanje, odnosno ponovno odlučivanje o njezinoj osnovanosti. I to nakon što su se optuženici o istoj već očitovali na prethodnom ročištu.

Procesna situacija

Riječ je, kako je pojašnjeno tijekom rasprave, o krajnje neuobičajenoj procesnoj situaciji, što se vidjelo i iz reakcija pojedinih branitelja drugih optuženika koji su se složili s iznesenim prigovorima na izmijenjenu optužnicu, ali ne i s prijedlogom da se u ovoj fazi, nakon što su se optuženici o njoj očitovali, vrati optužnom vijeću na odlučivanje o njezinoj osnovanosti. Ovo pitanje zaključeno je odlukom sudskog vijeća kako, nakon svih saslušanih argumenata, i dalje postoji relevantan stupanj osnovane sumnje zbog čega, sve i da se optužnica vrati na ponovno ispitivanje, polučeni rezultat ne bi bio drugačiji, a izgubilo bi se na efikasnosti i ekonomičnosti postupka jer bi to značilo barem šest do sedam mjeseci odgode.

Danas će svjedočiti Eduard Milovan

Danas bi trebao svjedočiti Kranjcov prethodnik na funkciji direktora u Uljanik brodogradilištu Eduard Milovan, a kao svjedok ponovo je pozvana i Amra Pende, koja je bila pravnica u Uljaniku, ali i dugogodišnja predsjednica NO-a u Uljanik plovidbi, odnosno današnjem Alpha Adriaticu.