Želimo da se županije zadrže i da se sustav ojača kroz podizanje kvalitete i efikasnosti rada, izjavila je Ivana Maletić (HDZ). SDP smatra da bi im fleksibilan stav mogao biti prednost u borbi za Most
ZAGREB Nakon jednodnevnog predaha zbog obljetnice pada Vukovara, danas se nastavljaju pregovori Mosta s koalicijom Hrvatska raste i HDZ-om o sastavljanju nove vlade. Tema bi, u skladu s dogovorenim rasporedom, trebala biti javna uprava i lokalna samouprava, a iz SDP-a najavljuju spremnost na smanjenje broja županija, što je Most tražio u predizbornoj kampanji.
Premda je premijer Zoran Milanović dosad bio nesklon intervencijama u županijski ustroj, sada su u njegovoj stranci otvoreni za tu mogućnost. Imaju i određene prijedloge o budućoj regionalnoj organizaciji Hrvatske, koje bi njihovi pregovarači, Arsen Bauk, Orsat Miljenić, Branko Grčić, Tulio Demetlika (IDS), Boris Milošević (SDSS) i Predrag Štromar (HNS), trebali iznijeti mostovcima.
Službeni rezultati
Tako bi se, primjerice, Splitska, Šibenska i Zadarska županija spojile u jednu, dok bi Dubrovačko-neretvanska i Istarska ostale samostalne. U SDP-u smatraju da bi im ovakav fleksibilan stav mogao biti prednost u borbi za naklonost Mosta, s obzirom da su HDZ i njihovi koalicijski partneri i dalje izričito protiv diranja u županije. »Želimo da se županije zadrže i da se sustav ojača kroz podizanje kvalitete i efikasnosti rada«, izjavila je u utorak HDZ-ovka Ivana Maletić.
No, osim o sastavljanju Vlade, u SDP-u razmišljaju i o konstituiranju novog saziva Sabora. Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović Ustav nalaže da konstituirajuću sjednicu sazove najkasnije 20 dana nakon što izborni rezultati budu konačni. DIP je u ponedjeljak, nakon ponovljenih izbora na sedam biračkih mjesta, objavio službene rezultate, a rok za žalbe istekao je u srijedu u ponoć. Jučer poslijepodne u DIP nije još stigla niti jedna žalba, ali moguće je da neka dođe i danas ili sutra poštom. Ako se nitko neće žaliti, na potezu je Ustavni sud, koji mora dati ocjenu ustavnosti i zakonitosti provedenih izbora i objaviti je u Narodnim novinama. Dakle, rok od 20 dana mogao bi za predsjednicu početi teći sredinom ili krajem idućeg tjedna.
Sabor je konstituiran izborom njegovog predsjednika koji se bira većinom glasova uz uvjet da ih na sjednici bude najmanje polovica. Znači da se predsjednika Sabora teoretski može izabrati i sa samo 39 zastupničkih glasova. U slučaju da na konstituirajućoj sjednici predsjednik ne bude izabran, predsjednica će sazvati novu. To bi bio presedan jer dosad se Sabor uvijek konstituirao od prve. Nakon prošlih izbora, Sabor je konstituiran za samo 18 dana, što je bila posljedica i činjenice da se izbori nisu ponavljali niti na jednom biračkom mjestu. Međutim, ovaj put je realno pretpostaviti da pregovori o sastavljanju Vlade neće završiti do konstituirajuće sjednice Sabora i da u tom trenutku neće biti jasna parlamentarna većina.
Dvije mogućnosti
Tom će sjednicom predsjedavati Josip Leko, predsjednik raspuštenog saziva. Njegova je zadaća i provedba izbora novog predsjednika, a ovlašteni predlagači su klubovi zastupnika. U SDP-u namjeravaju za predsjednika Sabora predložiti nekog zastupnika Mosta, najvjerojatnije njihovog šefa Božu Petrova. On bi se, naravno, prethodno morao složiti sa svojom kandidaturom. Druga je mogućnost koju razmatraju u SDP-u, ako do konstituiranja Sabora ne bude postignut dogovor o sastavljanju vlade, da se izabere svojevrsni tehnički predsjednik parlamenta, možda najstariji zastupnik, kako bi Hrvatska imala barem novi Sabor. »Pravi« predsjednik bi se u toj varijanti birao kad i ako se formira većina u Saboru.
