U dokumentu EK-a s naslovom »Digitalna Agenda za Europu – Poticanje europskog rasta digitalno« iz 2012. spominje se, gotovo prvi put u Europi, digitalna transformacija. Navodilo se da će o sposobnosti prihvaćanja digitalne transformacije i njezine složenosti ovisiti budući održivi rast i konkurentnost doslovno cijele Europe, što se sve više obistinjuje.

Vezano za to, u prošlih je devet godina od javnog i/ili privatnog sektora na razini Europe pokrenut veliki broj za to povezanih inicijativa. No u njima je često izostajala egzaktna definicija digitalne transformacije, već su u fokusu bile njezine sastavnice.

Ipak, u 2020. je Europski odbor za demokraciju i upravljanje (uspostavljen pri Vijeću Europe) objavio svoju izrazito egzaktnu definiciju. Po njemu je digitalna transformacija sveobuhvatan napor da se preispitaju ključni procesi i usluge Vlade (javnog sektora, op. a.) iznad tradicionalne digitalizacije (npr. pretvaranja dokumenata iz analognog, tj. papirnatog oblika u digitalni, tj. oblik čitljiv na računalima, op. a.).

Ujedno se od 2014. Indeksom gospodarske i društvene digitalizacije mjere razlike među 28 država EU-a. Po indeksu iz 2020. RH je na 20. mjestu., a po kategoriji (podindeksu) Digitalne javne usluge je na 25. mjestu. To je ukazivalo da tu postoji prostor za napretke.

No pozitivno je da su se brojni očekivani napredci dogodili od ožujka 2020., kada su događanja diljem svijeta i u RH usmjerila sve poslovanje građana s javnim sektorom na internet, tj. na digitalne javne usluge. Pritom se mrežna stranica e-Građani potvrdila kao centralna točka za digitalne javne usluge. Njih je u svibnju 2021. bilo 89, a koristilo ih je nešto preko 1,25 milijuna građana, što su vrlo ohrabrujuće brojke.

Nadalje, od ožujka 2020. do kolovoza 2021. u RH je uvedeno ukupno 30 novih javnih usluga, tj. napredaka u digitalnoj transformaciji javnog sektora. U 2020. to su: e-poljoprivredna iskaznica; uvid u podatke o osobama u samoizolaciji; e-Doznake, tj. digitalizirano izvješće i potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad; e-Propusnice; nacionalna mrežna tržnica; e-Novorođenče; e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu (Zagreb); e-Pristojbe; e-Prijava vjenčanja; e-Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu; e-Tahograf; e-Prijava za obračun posebnog poreza na motorna vozila; aplikacija Stop COVID-19; e-komunikacija (sa sudovima); e-Uputnice, e-Nalaz, e-Otpusno pismo; e-Prekršaji (u prometu); e-zapisi o boravištu i prebivalištu; e-Blokade (uz ovrhe); e-Zapis o statusu studenta; (e-)Zahtjevi za nacionalnu naknadu za starije osobe; e-Dječja kartica (Mudrica); (e-)Zahtjev za mirovine (starosnu ili prijevremenu starosnu, [privremenu] invalidsku, obiteljsku mirovinu iza korisnika ili osiguranika). U 2021. to su: e-Zahtjev za izdavanje putovnice; e-isprave u postupcima registracije, ispitivanja i provjere sukladnosti (homologacije) vozila; e-Usluga (komunikacije s centrima) socijalne skrbi; e-Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak; e-Ovlaštenja (za e-Punomoći); EU digitalna COVID-potvrda; e-Osobna iskaznica; (najavljeno) e-Samopopisivanje stanovništva.

Izvrsno je što u ovim napredcima postoje oni koji su već uistinu unaprijedili život i rad većeg broja građana. Njihove su najveće prednosti to što znatno ubrzavaju i olakšavaju poslovanje građana s javnim sektorom, kao i to što su dostupni u svako doba dana, što se očekuje od suvremenog javnog sektora.

Zaključno, evidentno je da digitalna transformacija javnog sektora ulazi u skoro sve pore ljudskih aktivnosti, od privatnih do poslovnih. Premda je za iskorištavanje njezine prednosti, ukratko, potrebno postati e-Građanin te posjedovati informatičku pismenost adekvatne razine. Stoga je sve više izbor na građanima: čekanje u redovima ili digitalne javne usluge.

Doc. dr. sc. Ivan URODA