Pomoćnici u nastavi već su dugo vremena nezadovoljni svojim statusom, a njihovo uvrštenje u novi Zakon o osobnoj asistenciji dodatno je podiglo tenzije u ovoj djelatnosti, odnosno izazvalo strahovanje pomoćnika u nastavi da bi im premještanje iz sustava obrazovanja u sustav socijalne skrbi moglo dodatno otežati položaj i radna prava.

Oni već godinama rade za niske satnice, a materijalna prava nisu im sustavno riješena, već ovise o odlukama lokalnih vlasti koje ih financiraju.

Tako pomoćnici u nastavi imaju satnicu od 2,89 eura u Koprivničko-križevačkoj županiji do 5,30 eura u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u nekim slučajevima odrađuju i sate koji im uopće nisu plaćeni.

– Znam slučaj žene u Slavonskom Brodu koja radi kao pomoćnik u nastavi u srednjoj školi, i službeno joj se priznaje 25 sati tjedno, a zapravo odradi 30 sati.

To je mjesečno 20 neplaćenih sati rada, navodi Biljana Bašić, koja radi kao pomoćnica u nastavi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.

Na činjenicu da su pomoćnici u nastavi upravo ušli u Zakon o osobnoj asistenciji ne gleda s odobravanjem, jer ne vidi razlog da ona i njeni kolege, koji bi trebali biti sastavni dio obrazovnog sustava kao što je to u mnogim europskim državama, prelaze u sustav socijalne skrbi.

Međuresorne rasprave

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poručuju da se za tim rješenjem posegnulo »radi sveobuhvatnog pristupa osobama s invaliditetom, s ciljem njihovog uključivanja u zajednicu te učenicima s teškoćama u razvoju s ciljem pružanja potpore tijekom odgojno-obrazovnog procesa«.

Sva postupanja u vezi s potporom pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju tijekom odgojno-obrazovnog procesa, uvjeti i odlučivanje o priznavanju potpore i druga pitanja, ostala su, ističu, u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja.

A iz tog ministarstva na naš upit odgovaraju kako je »međuresornim raspravama zaključeno da su usluge koje pružaju pomoćnici u nastavi srodne s uslugama iz Zakona o osobnoj asistenciji te da u ovom trenutku nisu predviđene značajnije promjene u funkcioniranju postojećeg modela«.

Drugim riječima, pomoćnici u nastavi promijenili su resor, ali se za njih ne mijenja ništa. Upravo to smatraju čudnim, i pitaju se što se iza svega krije. U tome ne vide pomak u rješavanju nagomilanih problema.

– Glavni je problem u tome što nas se seli po resorima, a ništa nije riješeno. Svima nama u lipnju se, na kraju školske godine, prekida radni odnos, i svi moramo ujesen ponovo na natječaj. Hoćemo li biti primljeni, ovisi o dobroj volji ravnatelja, a kod djece s kojom radimo važan je kontinuitet, ona se za nas vežu, ističe Bašić.

Poseban problem, navodi, imaju pomoćnici u nastavi koji rade s maturantima jer njima nastava završava 26. svibnja, a kad se prijave na burzu rada, nedostaje im sedam dana da bi ostvarili pravo na naknadu za nezaposlene.

»Nama osnovna prava nisu riješena, a ubacuju nas u drugi sustav. Pitamo se čemu, i zašto se naš status ne riješi kao u ostatku Europe. U Engleskoj, primjerice, pomoćnici u nastavi sastavni su dio obrazovnog sustava, a ministarstvo obrazovanja regulira njihova prava«, ističe.

Visina satnice

U Udruzi pomoćnika u nastavi Pun-HR uvjereni su da bi novi zakon mogao riješiti probleme s visinom satnice, iako se ona tu ne spominje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u idućih šest mjeseci, kako stoji u zakonu, donijet će pravilnik kojim će se odrediti svi bitni parametri vezani za pomoćnike u nastavi.

– Osnovni cilj je da se konačno dođe do ugovora koji osigurava kontinuitet rada, jer situacija u kojoj se nakon završetka školske godine ovaj mali krug velikih ljudi šalje na ulicu, jednostavno je sramotna i nezamisliva.

I primanja bi trebala biti znatno veća u odnosu na dosadašnja – najavljeno je povećanje od 40 posto jedinstvenih troškova po pomoćniku u nastavi, a satnica pomoćnicima zaposlenima preko udruga ne bi smjela biti manja od 4,65 eura, kaže Ivan Milatić, predsjednik Udruge.

Iz Ministarstva obrazovanja daju naznake da bi se naknade i druga prava pomoćnika u nastavi mogli popraviti, ali koliko bi rasla satnica, i dalje nije poznato.

U MZO-u ističu da će se u natječajnu dokumentaciju novog poziva za financiranje pomoćnika u nastavi preko ESF-a ugraditi obveza osnivačima na isplatu božićnice i regresa, te da su u programu Učinkoviti ljudski potencijali 2021- 2027. sredstva koja se isplaćuju osnivaču za mjesečni trošak jednog pomoćnika u nastavi povećana sa 601 na 711 eura.

»S obzirom na navedeno, vjerujemo da će osnivači kroz vlastita sredstva osigurati povećanje naknade za rad pomoćnika u nastavi u odnosu na prethodnu godinu, uzimajući u obzir i povećane troškove života uzrokovane inflatornim procesima«, nadaju se u MZO-u.