Foto S. Drechsler
Dosad se zviždač morao najprije obratiti povjerljivoj osobi, no sad može odmah pučkom pravobranitelju
povezane vijesti
ZAGREB – Dvije godine nakon što je u Hrvatskoj na snagu stupio zakon o zaštiti zviždača, Vlada se odlučila na donošenje potpuno novog zakona, pa je Ministarstvo pravosuđa i uprave na portalu e-savjetovanja objavilo prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kako se formalno ta norma i zove.
Neposredni povod za izradu novog zakona je EU Direktiva koja štiti osobe koje prijavljuju povrede prava Unije, pa će tako u zakonu biti taksativno navedena zaštita zviždača ako prijave nepravilnosti koje se odnose na javnu nabavu, financijske usluge, sprečavanje pranja novca, sigurnost prometa, zaštitu okoliša, javno zdravlje, zaštitu potrošača, ali i financijskih interesa Unije i zajedničkog tržišta.
Vlada je obvezu da zbog toga izmijeni zakon odlučila iskoristiti kako bi još malo popravila zakon, tamo gdje je on pokazao slabe točke, pa se novim prijedlogom olakšava put zviždačima do prijave pučkom pravobranitelju. Građani koji se odluče prijaviti nepravilnosti sada mogu direktno te svoje sumnje iznijeti pučkom pravobranitelju, neovisno o tome jesu li prvo koristili mogućnost unutarnjeg prijavljivanja, odnosno prijave povjerljivoj osobi koju mora imati svaki poslodavac koji ima više od 50 zaposlenih. Dosad se zviždač morao prvo obratiti povjerljivoj osobi, no sada može svoje sumnje odmah iznijeti pučkom pravobranitelju.
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navedeno je da je ona tijekom te godine postupala po 45 prijava, od kojih je 13 preneseno iz 2019. Od 32 novozaprimljene, deset ih se odnosilo na državna tijela, sedam na javne službe, pet na jedinice lokalne i područne samouprave, pet na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, tri na tijela s javnim ovlastima te dvije na pravne osobe čiji je osnivač država ili lokalne vlasti. Zviždači su pučkoj pravobraniteljici prijavljivali nepravilnosti, ali je dio njih tražio i zaštitu zbog teškoća kojima su bili izloženi nakon što su prijavili nepravilnosti. Štetne radnje iz postojećeg zakona sada se definiraju kao osveta kojoj poslodavac ili nadređeni izlažu zviždača i ona je strogo zabranjena. I to ne samo kad je u pitanju zviždač, nego zakon od osvete štiti i s njima povezane i bliske osobe, primjerice bračne ili izvanbračne drugove, životne partnere, srodnike.
Navodi se da se osvetom posebice smatraju, primjerice, otpuštanje ili privremeno udaljavanje s radnog mjesta, razrješenje, promjena radnog mjesta, smanjenje plaće, promjena radnog vremena, negativne ocjene, prisile, uznemiravanja ili izoliranja.
Zaštitu će uživati i povjerljiva osoba i njezin zamjenik ako su žrtve osvete ili je prema njima pokušan neki od oblika osvete zbog postupanja po prijavi, kao i osobe koje su povezane s povjerljivom osobom ako su žrtve osvete ili je prema njima pokušan neki od oblika osvete zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti. Novost je i propisivanje inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona.