Grupa znanstvenika i stručnjaka s Građevinskog fakulteta u Rijeci, predvođena prof. dr. Davorom Grandićem, nakon tjedan dana provedenih na Banovini vratila se u Rijeku, a istovremeno na područja zahvaćena potresom otputovala je nova skupina riječkih stručnjaka. Navodeći kako se na području Banovine dnevno pregleda 1.500 do dvije tisuće objekata, prof. dr. Grandić ističe da je nakon nedavnog potresa magnitude 5,0 po Richteru ponovno porastao broj građevina koje zahtijevaju pregled stručnjaka.

– Prije dva dana imali smo popis od 25 tisuća građevina za pregled, a nakon potresa magnitude 5,0 taj je popis narastao na 35 tisuća građevina. Među tim građevinama ima i onih koje su već pregledane, ali su nakon novog potresa dobile nova oštećenja te ih je potrebno ponovno pregledati. Dosad je pregledano 15 tisuća građevina, a crvenu je naljepnicu dobilo njih 2.200. Dakle, riječ je o građevinama koje nisu za upotrebu, ali nisu sve ni za rušenje. Ovisno o razini oštećenja neke od njih moći će se sanirati, ali u nekim slučajevima prijeti i urušavanje te postoje i one koje će se zbog neisplativosti sanacije morati rušiti, navodi prof. dr. Grandić.

Hitne situacije

Ujedno dodaje da je među 2.200 građevina s crvenom naljepnicom njih 180 tu naljepnicu dobilo zbog vanjskih utjecaja, odnosno riječ je o građevinama kojima prijeti drugi objekt ili primjerice dio zida koji će se urušiti na njih zbog čega se smatraju neupotrebljivima. Od 15 tisuća pregledanih građevina svega njih 400 je bez oštećenja, a prof. dr. Grandić dodaje i da je veliki broj onih građevina koje se smatraju privremeno neupotrebljivima.

– Najčešće se radi o građevinama kod kojih se nešto mora hitno riješiti, poput uklanjanja dimnjaka ili zida ili pak nečeg u unutrašnjosti zgrade, što je potrebno poduprijeti kao što je krovište ili dio građevine. Određeni je broj građevina dobio i oznaku uporabljivosti s preporukom o postupanju, što znači da se građevina može koristiti, ali ne u cijelosti, jer u nekom dijelu postoji oštećenje. Na terenu moramo procjenjivati od slučaja do slučaja o čemu se radi. Istovremeno se uz ocjenu uporabljivosti provodi i ocjena kategorije oštećenja. Zgrade se kategoriziraju na ljestvici od 1 do 5, a to se radi iz razloga kako bi se mogla provesti ukupna procjena štete što može pomoći pri planiranju obnove, objašnjava prof. dr. Grandić.

Dodajući kako riječki Građevinski fakultet nije napustio poprište potresa, prof. dr. Grandić kaže da se s Banovine vratilo šest inženjera, a na to je područje istovremeno otputovalo njih petero.

– Dosad se u pregled zgrada uključilo tisuću inženjera. Svaki dan je na terenu 300 do 400 inženjera, a radi se od jutra pa dok ne padne mrak. Nikako da pregledamo pola prijavljenih objekata. Kada smo došli do pola, dogodio se novi potres i popis građevina za pregled je ponovno narastao, a mi smo se udaljili od polovice, kaže prof. dr. Grandić.

Moglo je i gore

Dodajući kako inženjeri kod procjene moraju biti pažljivi, prof. dr. Grandić kaže da moraju biti sigurni kako se građevina kojoj su dali zelenu naljepnicu kod ponovnog potresa neće oštetiti i ugroziti nečiji život. Crvene se naljepnice pak daju građevinama kod kojih na temelju iskustva procjenjuju da neće izdržati magnitudu 5,0 i više prilikom idućeg potresa. Na pitanje je li riječki ekspertni tim prilikom dolaska u Banovinu bio zatečen stanjem nakon potresa, prof. dr. Grandić kaže da je očekivao i gore posljedice.

– Potres magnitude 6,2 po Richteru je strašno jak potres. Žrtve i štete su mogle biti puno veće. Zgrade su mogle i puno gore proći. Takav potres u Rijeci, koja je daleko gušće naseljena, imao bi puno gore posljedice, a jednako tako i u Splitu, o Dubrovniku, za koji postoji mogućnost i jačeg potresa, da i ne govorimo. Banovina je kraj koji je rijetko naseljen, kaže prof. dr. Grandić.

Dodaje da je upravo iz tog razloga potrebno detaljnije procijeniti potresni rizik i osvijestiti javnost o mogućnosti potresa, kao i potrebi ojačanja građevina.